Glasovanje na poluotoku

Istra je dosad na svim izborima birala lijevu političku opciju. Evo kako je Tuđman prošao

| Autor: Robert Buršić
(Foto: Arhiva, Sasa Miljevic / Pixsell)

(Foto: Arhiva, Sasa Miljevic / Pixsell)


Iduće nedjelje, 29. prosinca, po osmi put birat ćemo predsjednika Republike Hrvatske. Prvi predsjednički izbori održani su 2. kolovoza 1992. godine. Bili su to prvi izravni predsjednički izbori u povijesti Republike Hrvatske, a predsjednika se biralo neposrednim glasovanjem.

Na glasačkim listićima bilo je osam kandidata: Dražen Budiša (HSLS), dr. Ivan Cesar (HKDS), dr. Savka Dabčević Kučar (HNS), Silvije Degen (SSH), Dobroslav Paraga (HSP), dr. Franjo Tuđman (HDZ), dr. Marko Veselica (HKDU) i dr. Antun Vujica (SDSH).

Na ovim osmim izborima također ima osam kandidata, s time da je u prvim izborima bila samo jedna žena, Savka Dabčević Kučar, a sada su na listi tri: Ivana Kekin, Branka Lozo i Marija Selak Raspudić. Karolina Vidović Krišto nije uspjela skupiti dovoljan broj potpisa (najmanje 10 tisuća), pa je zato nema na izbornoj listi.

(Zastava predsjednika RH)(Zastava predsjednika RH)

1992. - Istra nije zaokružila Tuđmana

Te 1992. godine pravo glasa imalo je malo više od 3.575.032 glasača, a glasalo je gotovo 75 posto. Većinu glasova dobio je dr. Tuđman (57,83 posto), posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, koji je prisegnuo 18. kolovoza. Budiša je bio drugi (22,29 posto), dr. Dabčević Kučar treća (6,14 posto), a debakl je doživio dr. Vujica, predstavnik Socijaldemokratske stranke Hrvatske, kasnije SDP.

Kako je glasala Istra?

Glasalo se u Bujama, Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Puli i Rovinju.

Većinu glasova svugdje je premoćno dobio Budiša, a Dabčević Kučar dobila je svugdje manje glasova od Tuđmana.

Budiša je u Bujama dobio 6.013, a Tuđman 2.296 glasova, u Buzetu Budiša 2.130, Tuđman 777, u Labinu Budiša 9.103 (nakon Pule najviše), Tuđman 3.063, u Pazinu Budiša 5.028, Tuđman 3.172 (nakon Pule najviše), u Poreču Budiša 5.842, Tuđman 2.956, u Puli Budiša 21.296, Tuđman upola manje 10.287, u Rovinju Budiša 4.593, Tuđman 2.387 glasova.

Dabčević Kučar najmanje glasova dobila je u Buzetu (585) i u Rovinju (814), a najviše u Puli (5.697), Bujama (1.259) i Labinu (1.255).

1997. - Na Poluotoku Gotovac ispred Tomca i Tuđmana

Drugi izbori održani su pet godina kasnije, u lipnju 1997. godine. Bili su to izbori na kojima se natjecalo najmanje kandidata: uz dotadašnjeg predsjednika Tuđmana, Zdravko Tomac (SDP) i Vlado Gotovac (HSLS).

U Istri se glasalo i u Umagu. Na svim biračkim mjestima Tuđman je dobio najmanji broj glasova, a najviše Gotovac.

U Bujama je Gotovac dobio 1.137, Tomac 848, a Tuđman 483 glasa. U Buzetu Gotovac 1.704, Tomac 1.046, Tuđman 486 (najmanje). U Labinu Gotovac 3.597, Tomac 2.471, Tuđman 1.177; Pazinu - Gotovac 1.874, Tomac 1.313, Tuđman 1.161; Poreču - Gotovac 3.220, Tomac 2.186, Tuđman 1.666; Puli - Gotovac 16.007, Tomac 6.545, Tuđman 5.873; Rovinju - Gotovac 2.803,Tomac 1.728, Tuđman 1.107.

Tuđman je na ovim predsjedničkim izborima dobio više glasova u Labinu, Poreču i Rovinju negoli u Pazinu.

Izbore obilježio nemili događaj - napad na Gotovca u Puli 6. lipnja 1997. tijekom predizbornog skupa. Na Gotovca je nasrnuo satnik Hrvatske vojske.

(Snimio Sanjin Strukic / Pixsell)Stipe Mesić

2000. - Mesić nakon Tuđmana

Izvanredni treći predsjednički izbori održani su u siječnju 2000. godine. Predsjednik Tuđman preminuo je 10. prosinca 1999. godine. U popisu birača ukupno je bilo upisano nešto više od 4,2 milijuna glasača. U predsjedničkoj izbornoj kampanji bilo je devet kandidata - šest stranačkih i tri neovisna: Mate Granić (HDZ), Stjepan Mesić (HNS, HSS, LS, IDS, ASH), Dražen Budiša (HSLS, SDP), Slaven Letica (neovisni), Anto Đapić (HSP, HKDU), Ante Ledić (neovisni), Tomislav Merčep (HPS), Ante Prkačin (NH) i Zvonimir Šeparović (neovisni).

Prvi put na izborima išlo se u drugi krug jer nitko nije osvojio većinu. U drugi krug ušli su Mesić i Budiša. Pobijedio je Mesić s osvojenih 55,34 posto glasova. Budiša je u drugom krugu osvojio 43,51 posto glasova.

Najviše glasova na desnici osvojio je HDZ-ov kandidat Mate Granić, koji se na kraju posvađao s vodstvom HDZ-a i osnovao s Vesnom Škare-Ožbolt Demokratski centar. Kao kuriozitet, vrijedi istaknuti da su u Granićevoj kampanji tada sudjelovali aktualni premijer Andrej Plenković i predsjednički kandidat Miroslav Škoro.

U svim mjestima u Istri Mesić je dobio najviše glasova. U prvom krugu pobijedio je Budišu sa 61,69 posto prema 23,16 posto glasova. U drugom krugu razlika je bila još izrazitija: 70,42 prema 28,88 posto glasova.

(Arhiva)Pantovčak

2005. - Mesić drugi put na Pantovčaku

Na četvrtim izborima 2005. godine bilo je čak 13 kandidata. Drugi mandat tražio je Stjepan Mesić, dok je HDZ kandidirao Jadranku Kosor. Među kandidatima još su bili Đurđa Adlešič (HSLS), Miroslav Blažević (SHB), pa redom nezavisni Ljubo Ćesić, Mladen Kešer, Doris Košta, Slaven Letica i Boris Mikšić, te Anto Kovačević (HKDU), Ivić Pašalić (HB), Tomislav Petrak (HPS) i Miroslav Rajh (HSM).

U prvom krugu nitko nije dobio većinu glasova. U drugi krug ušli su Mesić i Kosor. Mesić je dobio značajno veću podršku birača i osigurao drugi mandat: osvojio je 65,93 posto, Kosor 34,07 posto.

U Istri Mesić je u svim mjestima dobio premoćno veći broj glasova u odnosu na ostale kandidate. Primjerice, u Buzetu je dobio 83 posto glasova, Labinu više od 82 posto, Vodnjanu više od 79,40 posto glasova birača.

U prvom krugu u Istri Mesić je dobio 72,25 posto, Mikšić 9,14, a Kosor 7,05 posto glasova. U drugom krugu Mesić je dobio 89,46, a Kosor 10,54 posto glasova.

Prisjetimo se tko je tko bio na izborima 2005. godine.

Đurđa Adlešić r. Kos (1960.), Bjelovarčanka, potpredsjednica Vlade u Vladi Ive Sanadera, bivša predsjednica Hrvatske socijalno-liberalne stranke i gradonačelnica Bjelovara. Bila je i saborska zastupnica. Bavila se razminiranjem u Hrvatskoj.

Miroslav Ćiro Blažević (1935.-2023.), legendarni trener hrvatske nogometne reprezentacije, na svjetskom prvenstvu u Francuskoj osvojio treće mjesto. Bio je član HDZ-a pa Stranke hrvatskih branitelja.

Ljubo Ćesić Rojs (Batina, 1958.), general i političar, upamćen po izjavi »Tko je jamio, jamio je«.

Mladen Kešer (Koprivnica, 1975.), poduzetnik, slovi za najbogatijeg političara, načelnik Kalnika (SDP), nedavno je bio u utrci za predsjednika SDP-a.

Doris Košta, splitska odvjetnica (r. 1967.), koja je izjavila da joj ne bi bilo mrsko biti splitskom gradonačelnicom.

Anto Kovačić (1952.-2020.), doktor filozofije, saborski zastupnik koji je Vesni Pusić poručio: »Gospođo Pusić, u ime digniteta ovog Sabora moram vam reći da vas je dragi Bog stvorio za madraca, a ne za mudraca«.

Boris Mikšić (Zagreb, 1948.), poduzetnik koji je uspješnu karijeru gradio u SAD-u, dečko s Trešnjevke, počasni generalni konzul RH u SAD-u. Neuspješno se kandidirao za predsjednika RH 2005. i 2009. godine.

Slavko Vukšić (Šaptinovci, općina Đurđenovac, 1949.), poduzetnik i političar, dio je član regionalističke Slavonsko-baranjske hrvatske stranke. Nju je napustio i osnovao Demokratsku stranku hrvatske ravnice.

Miroslav Rajh, student vedske književnosti, jedan od najmlađih predsjedničkih kandidata (26 godina) kojeg je podupirala Hrvatska stranka mladih. Postao je aktivist Živog zida, a mrske banke dovele su ga do toga da afirmativno govori o Adolfu Hitleru, koji je, tvrdi, bio borac protiv bankarskog sustava.

2009. - Kajin u predsjedničkoj utrci

Sljedeći predsjednički izbori održani su 27. prosinca 2009. godine. U prvom krugu nitko nije osvojio potrebnu većinu. U drugi krug ušli su Ivo Josipović (SDP), te nezavisni Milan Bandić. Pobjedu je odnio Josipović s 59,45 posto osvojenih glasova. Bandić je dobio 39,2 posto glasova birača.

(Snimio Sanjin Strukic / Pixsell)(Snimio Sanjin Strukic / Pixsell)

Josipović je u Istarskoj županiji u prvom krugu dobio 62,05, a u drugom visokih 79,47 posto glasova, najviše na biralištima diljem Hrvatske. Grabar-Kitarović u Istarskoj županiji dobila je u prvom krugu 14,23 posto, a u završnici 20,53 posto glasova.

Te godine na predsjedničkim izborima HDZ-ov kandidat bio je Andrija Hebrang koji je u prvom krugu osvojio tek 12 posto glasova. Među kandidatima bili su i bivši HDZ-ovi ministri Nadan Vidošević i Dragan Primorac (koji su tada izbačeni iz HDZ-a), te Vesna Pusić (HNS), Damir Kajin (IDS), Slavko Vukšić (DSSR), nezavisni Miroslav Tuđman, Vesna Škare Ožbolt, Josip Jurčević i Boris Mikšić.

Kajin je razmišljao da u predsjedničku kampanju krene sa sloganom »Je… i pošten«, ali je na kraju ostalo samo »Pošten«.

U Istri je Kajin dobio najveći broj glasova (35,41 posto), Josipović 30,63 posto, Pusić 8,14 posto, Bandić 5,93 posto, a Dragan Primorac (koji je u aktualnoj predsjedničkoj kampanji) 2,57 posto glasova.

Kako su u istarskim gradovima glasali za Kajina?

Svugdje je Damir Kajin u Istri dobio najveći broj glasova, osim u Puli: Buje 33,23, Buzet 58,93, Labin 38,17, Novigrad 33,59, Pazin 34,84, Poreč 33,71, Pula je dala više glasova Josipoviću (34,78) nego Kajinu (28,56), Rovinj 33,76, Vodnjan 42,94 posto glasova.

Indikativno je da je Kajin više od 60 posto glasova dobio jedino u Grožnjanu (61,16).

2014. - Grabar Kitarović državna poglavarica

Šesti po redu predsjednički izbori održani su 28. prosinca 2014. godine. Na ovim izborima natjecao se najmanji broj kandidata od 1997. godine, njih četvero: tadašnji predsjednik Ivo Josipović, kojega je podržavala vladajuća koalicija lijevog centra, bivša ministrica vanjskih poslova i dužnosnica NATO-a Kolinda Grabar-Kitarović, koju je podržao HDZ, aktivist Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, ujedno i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti u dobi od 24 godine, te bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić.

U drugom krugu Josipovića je pobijedila Grabar Kitarović tijesno: 50,74 prema 49,26 posto. Grabar Kitarović je prva predsjednica koju je nominirao HDZ u proteklih 15 godina, najmlađa osoba na toj dužnosti u dobi od 46 godina, prva žena u Europi koja je na izborima porazila predsjednika na dužnosti. Prisegnula je pred predsjednicom Ustavnog suda RH Jasnom Omejec, što je ujedno i prvi put da je žena kao državna poglavarica u Hrvatskoj prisegu čitala za ženom na čelu najvišeg suda.

Josipović je u Istarskoj županiji u prvom krugu dobio 62,05, a u drugom visokih 79,47 posto glasova, najviše na biralištima diljem Hrvatske; Grabar-Kitarović u Istarskoj županiji dobila u prvom krugu 14,23 posto, a u završnici 20,53 posto glasova.

(Snimio Sanjin Strukic / Pixsell)(Snimio Sanjin Strukic / Pixsell)

2019. - Milanović, predsjednik s karakterom

Na predsjedničkim izborima 22. prosinca 2019. godine interes kandidata ponovno je porastao. Bilo ih je jedanaest: Nedjeljko Babić, Anto Đapić, Kolinda Grabar Kitarović, Dario Juričan (filmski redatelj, koji je promijenio ime u Milan Bandić Drugi), Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Zoran Milanović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Katarina Peović i Miroslav Škoro.

U prvom krugu borba je bila tijesna između Grabar Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore. U drugom krugu Milanović je dobio više glasova od Grabar Kitarović: 52,66 prema 47,34 posto glasova.

Milanović, trenutno peti predsjednik RH, krenuo je u kampanju sa sloganom »Predsjednik s karakterom«, Grabar Kitarović »Predsjednica. Jer Hrvatska zna«, a Škoro »Sad ‘il nikada!«.

Tada se u medijskom prostoru pojavila sintagma »tvrda kohabitacija«. Odnosila se na suradnju predsjednika RH Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Svjedoci smo kako su dva predsjednika državnika surađivala!

Istra je na svim izbornim mjestima najviše glasova dala Zoranu Milanoviću, pa čak i u tradicionalno HDZ-ovim mjestima, u Sv. Petru u Šumi (30 prema 21.95 posto Grabar Kitarović).

U drugom krugu Milanović je u Istri pobijedio Grabar Kitarović sa 6.026 glasova prema 1.793 glasa Grabar Kitarović.

(Snimio Grgur Zucko / Pixsell)(Snimio Grgur Zucko / Pixsell)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter