(Snimio Branko Biočić)
U gradu Labinu sporo se i slabo rješava stambena problematika za mlade obitelji i socijalu koji, zbog skupih kvadrata, teško mogu doći do krova nad glavom. Na tržištu se posljednjih godina uglavnom nalaze zgrade sa stanovima i prodaju koje gradi građevinska tvrtka De Conte. Trenutačno ta tvrtka gradi dvije zgrade kod autobusnog kolodvora Štacijom 1 i 2, a prije nekoliko godina izgradila je urbane vile prema Rapcu i tri veće stambene zgrade preko puta Konzuma. Upravo pored njih nalazi se i posljednja zgrada izgrađena prema programu poticane stanogradnje, poznata kao "Čačićevi stanovi" izgrađena još daleke 2003. godine.
I dok ostali gradovi u Istri ulažu u izgradnju stanova upravo prema programu poticane stanogradnje za mlade obitelji, Grad Labin kao demografsku mjeru odlučio se za osnivanje prava građenja na nekretninama u vlasništvu Grada Labina za izgradnju obiteljskih kuća. Tako će prve četiri mlade labinske obitelji, uz potoru Grada Labina, dobiti svoj krov nad glavom na parcelama na Marcilnici gdje upravo završavaju izgradnju svojih kuća. Mnogi u Labinu smatraju da to ne može biti dobra demografska mjera, jer je to premalo stambenih objekata koji se grade presporo, a pogotovo kada je riječ o rješavanju stambenog pitanja mladih i socijalnih stanova. Pa ipak, gradonačelnik Valter Glavičić ne dijeli njihovo mišljenje.
- Koncept Poticane stanogradnje je u potpunosti promašen. Na žalost, svaki javni natječaj za POS, ne samo u Labinu, nego i u Hrvatskoj, pokazuje da su cijene na tržištu ‘nabildane’, prenapumpane i prevelike. Ako netko ide graditi kuću i sam rješava nabavu i traži izvođača, cijena kvadrata dođe mu dvadeset do trideset posto manje nego kod POS-a. Zašto? Zato jer se cijeli ovaj poticaj koji daje država prelije u cijenu i zato mislim da je ovaj koncept promašen, rekao je Glavičić i podsjetio da je Grad Labin među prvima pokrenuo koncept podjela gradskih parcela s pravom građenja čime je, po njegovom mišljenju, svakoj mladoj obitelji dana vrijednost od petsto tisuća kuna.
Tada je najavio i da Grad Labin u idućim mjesecima planira raspisati novi natječaji za zemljišta na Kapelici i Streljani. Kako do toga nije došlo, nezadovoljan sporim rješavanjem stambenih problema, mladih vijećnik SDP-a Ifet Bešić na posljednjoj je sjednici Gradskog vijeća Labin ponovno aktualizirao taj problem s naglaskom na POS stanogradnju i parcele za mlade.
- U prosincu 2023. na 22. sjednici Gradskog vijeća, a od tada je prošla godina dana, gradonačelnik je rekao da su bolja opcija od POS stanogradnje davanje besplatnih parcela. Ne slažem se s tim, ali poštujem tu odluku. Zanima me, s obzirom na veliki broj mladih obitelji, hoće li biti novih dodjela besplatnih parcela, ako da, kada, i imamo li takvih terena na raspolaganju, rekao je Bešić te zaključio da sve ide sporo, jer su u dva mandata dane samo četiri parcele.
- Čuo sam da Općina Sveta Nedjelja iduće godine daje deset parcela, rekao je vijećnik bBešić te se zauzeo da Grad Labin, poput ostalih gradova u Istri, počne graditi stambene zgrade s 30 i više stanova poticanje stanogradnje kako bi mladi prije došli do krova nad glavom, jer ne mogu svi graditi kuće.
Odgovor na pitanje dao mu je gradonačelnik Glavičić rekavši da POS kao mjera nije rješenje i kako je uzrokovala dosta negativnih posljedica te se kao rješenje u konačnici pokazao neadekvatnim. Na komentar u vezi parcela za mlade obitelji, gradonačelnik je naglasio kako je to mjera koja je nastala kao originalna ideja užeg tima ljudi Grada Labina, kako je u Labinu već zaživjela te da su na četiri lokacije kuće već izgrađene ili u procesu gradnje, a da bi to bilo moguće, prethodno je izgrađena cijela infrastruktura. Jedan od razloga zašto nije podijeljeno više parcela je izrada novog prostornog plana koja je trenutno u tijeku, ali u sklopu kojeg su planirane nove parcele za ovu mjeru.
- Jedna stvar je planiranje mjere, a potpuno druga stvar je njena realizacija i dovođenje do mogućnosti izgradnje. Kao kreatori ove mjere koji su ideju prepustili drugim općinama, drago nam je da je ona zaživjela, ali vrijeme će pokazati koliko je zapravo truda i rada potrebno za ovakav projekt. Mi smo to naučili kroz vlastito iskustvo. Ono što mogu reći je da će vrlo brzo biti raspisan javni poziv za parcele u Ripendi, a nakon izmjena Prostornog plana i na Breg Ivanovcima. Svjesnost o problematici postoji i dalje će se nastavljati s parcelama za mlade, no umjesto prema POS projektima, trebalo bi razmisliti o novim modelima gdje bi sami gradili stanove putem naših trgovačkih društava, rekao je Glavičić.
Vijećnik IDS-a Lari Zahtila pitao je pročelnika za komunalno gospodarstvo i upravljanje imovinom Serđa Mandića koliko ima gradskih stanova, ima li praznih, koliki su prihodi od najma i koliko se ulaže u održavanje tih stanova. Mandić je naveo kako Grad Labin u svom vlasništvu trenutno ima 117 stanova, od kojih je samo jedan trenutno prazan, a koji se planira iznajmiti Istarskim domovima zdravlja za potrebe smještaja medicinskog osoblja. Dodao je i kako je popis svih stanova i najmoprimaca dostupan online na stranicama Grada.
- Planirani prihodi od najma za 2024. godinu iznose 73.596 eura, od čega je do ovog trenutka naplaćeno 56.027 eura. Usporedno s iznosima prihoda ranijih godina, možemo reći da je prihod po osnovi najamnine kontinuiran i iznosi oko 70 tisuća eura. Što se troška održavanja tiče, za 2024. godinu planirano je 65.300 eura, od čega 36 tisuća eura otpada na troškove zajedničke pričuve, a 23.500 na troškove održavanja. Usporedimo li navedene prihode i rashode, možemo zaključiti da se radi o otprilike istim iznosima na osnovu čega možemo zaključiti kako Grad Labin najmom gradskih stanova ne zarađuje, već upravlja imovinom na način da najam gradskih stanova postaje socijalna mjera za građane grada Labina. Potencijalni rizik ove mjere u budućnosti jest porast troškova održavanja gradskih stanova što bi se negativno odrazilo na planirani proračun, u slučaju da troškovi Grada postanu veći u odnosu na prihode dobivene kroz najamnine, rekao je Mandić.
Tome treba dodati da u Labinu postoje i 52 stana u vlasništvu države od kojih je sedam prazno, a jedan u ulici Sv. Mikule 7 iako dodijeljen, prazan je već 20-ak godina jer se stanarka preselila kod mame.