pregovori sa sindikatima
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne vide razloge za štrajk
(Snimio Luka Jeličić)
Nakon što su obrazovni sindikati za idući tjedan najavili štrajk, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u priopćenju u utorak ističe da zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje statusa zaposlenika u obrazovanju, ne vide razloga za štrajk.
"Zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju ne nalazimo nikakav razlog za štrajk", ističu iz Ministarstva dodajući kako nije istina da se zaposlenike u obrazovanju poštovalo samo kada su štrajkali.
Podsjećaju da su od zadnjeg štrajka održanog prije više od šest godina, plaće zaposlenika u sustavu obrazovanja povećane za više od 60 posto te da će u posljednjih nešto više od godinu dana porasti za više od 30 posto, ako se zbroji povećanje od prošle godine na temelju promjene koeficijenata i novih 6 posto povećanja u 2025. godini.
U priopćenju se ističe da se vodi računa i o zaštiti i davanju zasluženog statusa odgojno-obrazovnim djelatnicima pa su tako ukinute anonimne prijave prosvjetnoj inspekciji i smanjeno administrativno opterećenje djelatnika.
Usto je unaprjeđen sustav napredovanja na temelju kojeg učitelji i nastavnici ostvaruju povećanja plaće te sada svi koji imaju više od pet godina staža i ispune propisane kriterije mogu zatražiti napredovanje u zvanje mentora. Prosječna neto plaća mentora je 1689 eura u osnovnoj školi i 1772 eura u srednjoj školi, navode.
Tri sindikata - Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja najavili su u utorak jednodnevni štrajk koji će se održati u tjednu od 17. do 21. ožujka, a nakon neuspjelog postupka mirenja.
Iz Ministarstva ističu da nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima te objašnjavaju da su potpisivanje dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora tražili zbog dva razloga.
Prvi je taj što su se pregovori, odnosno mirenje vodili, navode, isključivo zbog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora "pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara".
Drugi je razlog to da se u taj dodatak trebalo ugraditi i potpisati sve ono o čemu bi se postigao dogovor (npr. izuzimanje od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju).
Ministarstvo smatra da sindikati na to nisu pristali jer "u tom slučaju ne bi mogli štrajkati, što nas dovodi do zaključka da im je od početka jedini interes bio organizirati štrajk".
"Zbog svega navedenog, ne nalazimo niti jedan razlog za štrajk te vjerujemo da većina zaposlenika u sustavu obrazovanja neće dopustiti da ih sindikalni čelnici koriste za postizanje nekih interesa koje ne iznose javno", poručuju iz Ministarstva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
