ISTRAŽIVANJE

POREMEĆAJI MENTALNOG ZDRAVLJA ekonomiju će do 2030. stajati 16 bilijuna dolara

Ilustracija (Arhiva)

Ilustracija (Arhiva)


Poremećaji mentalnog zdravlja u porastu su u svim zemljama svijeta, a globalnu bi ekonomiju između 2010. i 2030. mogli stajati oko 16 bilijuna dolara ako se na globalnoj razini ne poduzmu odgovarajući koraci, podaci su objavljeni u izvješću povjerenstva časopisa "Lancet" čiji su urednici pokrenuli istraživanje.

Izvješće Lancetova povjerenstva potpisuje 28 specijalista s područja psihijatrije, neuropsihijatrije i javnoga zdravstva, ali i pacijenti. U njemu stoji da bi sve veća kriza, koja se odnosi na porast mentalnih poremećaja u svijetu, mogla nanijeti trajnu štetu ljudima globalno, zajednicama, ali i svjetskim ekonomijama.

I dok će se neki troškovi odnositi na izravne troškove liječenja i lijekove te na razne terapije, većinom će se raditi o neizravnom trošku - gubitku produktivnosti pojedinca, troškovima za socijalnu skrb te obrazovanje, ističe glavni autor izvješća Vikram Patel. U izvješću se ne navodi precizno na što bi se moglo potrošiti potencijalnih 16 bilijuna troškova do 2030. godine.

Mentalno je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja osobe, a predstavlja važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca i za obitelj. Osoba dobroga mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, biti sretna u obitelji i izvan nje, prihvaćati druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.

Poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju istinski zdravstveni problem kojemu valja prići kao i problemu tjelesnog zdravlja. Zbog česte pojavnosti i sve veće učestalosti, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, narušavanja kvalitete života bolesnika i njegove obitelji, duševne bolesti i mentalni poremećaji predstavljaju jedan od važnijih javnozdravstvenih problema u svijetu. Statistike o broju oboljelih, o uzrocima onesposobljenosti za rad, o bolničkom liječenju i uzrocima mortaliteta stavljaju mentalne poremećaje pri vrh popisa najčešćih bolesti. Trend hospitalizacija zbog duševnih poremećaja je u posljednjih 25 godina u porastu.

Potvrđuje to i Patel, profesor na Harvardskom medicinskom fakultetu, koji kaže da je "stanje uistinu turobno".

Osobe poremećenog mentalnog zdravlja često su preplašene, očajne, zbunjene i potrebna im je velika pomoć i potpora najbližih, ali i društva. Osobe s mentalnim poremećajima negativno su obilježene, odbačene... Izostanak prepoznavanja i liječenja mentalnih bolesti može imati tragične posljedice, poput samoubojstva.

Profesor Patel kaže da je u posljednjih 25 godina broj mentalnih poremećaja i bolesti "dramatično porastao", djelomično zbog produljenja starosne dobi populacije na globalnoj razini i većeg preživljavanja djece zbog bolje zdravstvene skrbi, no upozorava da "nijedna zemlja na svijetu ne ulaže dovoljno u istraživanje ovoga velikog problema današnjice."

"Nijedno drugo zdravstveno stanje danas nije u tolikoj mjeri zapostavljeno kao mentalno zdravlje", kaže Patel.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da danas u svijetu od depresije boluje oko 300 milijuna ljudi, a 50 milijuna ih je oboljelo od nekog oblika demencije. Shizofrenija pogađa oko 23 milijuna ljudi, a bipolarni poremećaj njih oko 60 milijuna.

U izvješću Lanceta se navodi da su kod osoba s najčešćim mentalnim poremećajima, poput depresije, tjeskobe i shizofrenije, nerijetko zamijećena velika kršenja ljudskih prava, a riječ je o vezivanju pacijenata, njihovu mučenju i zatočenju.

Glavni urednik stručnoga medicinskog časopica Lancet, Richard Horton, koji je naručio izradu izvješća, kaže da ono "u prvi plan donosi sramotne i šokantne načine liječenja osoba s mentalnim oboljenjima diljem svijeta."

Pozvao je na primjenu zaštite ljudskih prava i u ovoj branši kako bi se oboljelima zajamčila temeljna prava poput onog na zaposlenje, obrazovanje i ostala ključna životna iskustva.

Preporučuje savjetovanja i pomoć oboljelima u manjim zajednicama, gdje razne vrste terapija ne vode isključivo profesionalni zdravstveni radnici nego i svi ostali osposobljeni za takvu vrstu posla. (Hina)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter