Na stranu sad klasne, antropološke, psihoanalitičke, semiotičke i postmodernističke teorije mode. Istina, ove posljednje su privlačne zbog toga što modu, koja više nije toliko klasno i društveno uvjetovana, osvjetljavaju kao sve više estetiziranu i narcističku igru u kojoj svatko može sudjelovati i koja simbolizira čin oslobođenja s važnom ulogom u stvaranju vlastitoga identiteta. U tom su kontekstu i aktualni internetski modni sporovi novih generacija.

Stil je uvijek prepoznatljivost, a modni ukusi promjenljivi, što je umnogome diktat modne industrije. Pritom, kako Georg Simmel navodi u svome djelu "Kontrapunkti kulture", moda istodobno naglašava dva nagona; nagon za oponašanjem, kao i nagon za individualizacijom. Na tom tragu zanimljiv je i informativan prije par dana objavljeni BBC-ev tekst.

Kad su TikTokerice @ julia3elle i @amelie_coleman_ podijelile šaljive videozapise u kojima govore da bi radije umrle ili bile beskućnice nego odjenule uske traperice, učinile su mnogo više od napada na hlače kojima nisu naklonjene.

Oni su, uz TikTokericu @missladygleep - koja je u daleko bezazlenijem viralnom videu rekla: "Dokažite mi da nisam u pravu, ali mislim da nema nijedne osobe koja izgleda bolje s bočnim razdjeljkom nego onim po sredini - pomogle preobraziti tinjajuće rivalstvo u međugeneracijski rat stilova na ovoj popularnoj aplikaciji.

Ova generacija Z (u dobi od devet do 24 godine) kritizira brojne aspekte uobičajenog stila Milenijaca (između 25 i 40 godina), njihovu sklonost prema razdjelcima sa strane i uskim trapericama. Time je oslobođen plimni val drskih, samosvjesnih i zlobnih reakcija mlađih Milenijaca.

Taj trendovski spor, kako piše BBC, nije tako strastven zbog cjeloživotne odanosti određenim trapericama ili frizuri, već zato što je Milenijce optužba da su zastarjeli prisilila da se suoče s neugodnom istinom: došlo je do prijenosa generacijske moći.

- Stil je jedno od ključnih područja koje nam ukazuje završetak jedne te početak druge generacije, kaže Jason Dorsey iz Centra za generacijsku kinetiku.

Digitalni forumi poput TikToka jesu nove lokacije 'sukoba', no rivalstvo stilova je sve samo ne novo. Slične prepirke utjecale su na evoluciju odijevanja tijekom 20. stoljeća.

Prema riječima Jessice Glasscock, profesorice na Parsons School of Design: "Moda je priča o kulturi mladih".

Stil je alat koji su mladi svake generacije iskorištavali da uspostave i izraze svoj jedinstveni stav. U SAD-u tijekom Progresivne ere (razdoblje široko rasprostranjenog društvenog aktivizma i reformi od 1890-ih do 1920-ih), takozvane "Nove žene" i "Gibson Girls" predstavljale su novi arhetip ženstvenosti koji je pozdravljao veću neovisnost, na zgroženost njihovih viktorijanskih prethodnica koje su njihovu nezainteresiranost za kućno služenje smatrali "opasnošću" za civilno društvo. Stil ovih mladih žena, najpoznatiji po korzetima, napuhanim rukavima i visokim 'pompadour' frizurama bio je vladajući modni ideal - sve dok se nisu zakotrljale "lude dvadesete" ('Roaring '20s').

U okolnostima uvođenja ženskog prava glasa, ali i kršenja nepopularne prohibicije, oslobođene 'Flapper' djevojke 20-ih prihvaćale su androginost i obožavale jazz.

- Njihova mladost i tipično vitke siluete bile su u izraženom kontrastu prema ženama koje su dominirale 1910-ih, kaže Glasscock za BBC Culture. Prethodne generacije su Flapper djevojke smatrale povodljivom i promiskuitetnom omladinom, koje su provocirale mase svojim moćnim kratkim 'bob' frizurama.

- Uz impresivno odbacivanje viktorijanskih rodnih uloga, bilo je to prkosno odbacivanje ideje da je ženska kosa njena osobna "kruna slave".

Tridesete i 40-te bile su oskudne za modu zbog razorne financijske stvarnosti, Velike depresije i Drugog svjetskog rata, da bi se nakon godina nestašica, industrija uzburkala kada je Christian Dior predstavio svoj "New Look" 1947.

Povjesničarka mode i profesorica sa Sveučilišta u Georgiji, Monica Sklar kaže da je ovaj "revolt" u modi odjeknuo dramatičnom promjenom okolnosti. Plodni i cvjetni oblik 'New Looka' zrcalio je poslijeratni 'baby boom', a kad je odjeknuo mainstream modom, silueta 'New Looka' je postala sinonim prigradskih, kućnih ideala 50-ih.

Britanska dizajnerica i modna ikona Mary Quant, čiji je neobičan i živopisan stil definirao 'Swinging London' 60-ih godina, distancirala se od normi prethodne ere. Njene mini suknje trebale su omogućiti mladim ženama veću slobodu u radu, ali i plesu, no postajale su i jekom drugog rastućeg pokreta koji je definirao 60-te: Žensko oslobađanje.

Inspirirane beat i mod supkulturama, njene mini suknje, zajedno s njezinim ostalim ikoničnim izumima desetljeća - poput kraće jednodijelne haljine, kratkih 'vrućih' hlača ('hot pants'), Peter-Pan kragni i PVC kišnih jakni - predstavljale su bunt tinejdžerskih masa, od kojih su mnogi koristili novu modu kako bi označili nezainteresiranost za poziciju domaćica iz 50-ih.

U doba procvata Beatlemanije razvila se modna industrija, a urednica Voguea Diana Vreeland skovala je riječ 'Youthquake', kad je kupovna moć baby-boom generacije obnovila središnju ulogu mladih u modnoj industriji. Bilo je to desetljeće kada su mladi dizajneri postali jednako važni kao i mladi potrošači, udruživši se u odbacivanju mode svojih roditelja.

Mlade 1970-ih obilježio je jeans - što je uspaničilo cijelu generaciju roditelja iz 50-ih, zbog povezivanja s tinejdžerskim buntovništvom i rockerskom subkulturom koje su promovirali filmovi poput "Buntovnika bez razloga" s Jamesom Deanom i "Divljaka" s Marlonom Brandom u glavnoj ulozi.

No, rasprava o britanskom stilu 70-ih godina ne bi bila potpuna bez spominjanja punkera, kožnih jakni, ziherica i prije svega revolta protiv hipijevskog etosa. Ovo supkulturno rivalstvo rezultiralo je jednom od najradikalnijih estetskih preokreta u povijesti mode. Premda punk nije usvojio baš velik dio mladih 70-ih, utjecao je na svjetonazor šire generacije.

Na kraju se recesija koja je oblikovala 70-te raspršila, ustupajući mjesto pretjeranim i kričavim 80-im. Mladi su se oprostili od zemljanih tonova i opuštenih silueta prethodne generacije, gravitirajući neonskim bojama, kiselinama izbljedjelom jeansu te, uz pomoć zloglasnih jastučića na ramenima, kutijastim siluetama. U povijest odlaze opuštene frizure 70-ih, u trendu su mini val, izblajhane lepezaste šiške.

Novac i materijalizam odjednom su postali moda. Elitna mladež razmetala se svojim statusom usvojivši novi 'preppy' stil, predvođen dizajnerima poput Perryja Ellisa i Ralpha Laurena. Izgledom opsjednute 80-te, kao reakcija na opuštene 70-te, potaknule su fitnes pomamu, što je iznjedrilo trend visoko rezanih trikoa, uskih biciklističkih hlačica, grijača na listovima i širokih traka i lastika za kosu.

U 90-ima na scenu stupa 'grunge' pokret koji gasi glamur i pohlepu 80-ih. Njihov "anti-modni" izgled, prihvaćen u mainstreamu, činile su široke flanel košulje, martensice, vojne jakne i preveliki džemperi. Svjetloplava sjenila za oči 80-ih ustupila su mjesto 'prirodnom izgledu'. Takozvani "heroin chic" izgled, nadahnut tadašnjim supermodelima i utjecajem grunge junaka poput Kurta Cobaina, naišao je na moralnu paniku starijih generacija koje su sve to povezivale s konzumiranjem droga.

Međusobno pljuvanje Generacije Z i Milenijaca oko stila neizbježni je aspekt modne evolucije, što dokazuju iskustva prethodnih generacija. Corey Seemiller, istraživač generacije Z ističe da se najznačajnija razlika u stilu ne odnosi na određeni odjevni predmet ili izgled, već na etiku potrošnje.

- Generacija Z voli kupovati rabljenu odjeću, što zbog mogućnosti isticanja osobnosti, što zbog pokazivanja svoje ekološke osviještenosti i naklonosti reciklaži.

TikTokerica @missladygleep, koja je rođena 'granične' 1997. veli da sada s veseljem izmjenjuje razdjeljke po sredini i boku. Na pitanje kako se osjeća prema aktualnom 'ratu stilova', kaže bez oklijevanja: "Promjena je najbolji dio života".

Povezane vijesti

• Modni eklekticizam: Izdvojite se iz mase
• Šešira, ali i kapa nikada dosta
• Reklama za naušnice na modelu s umjetnom pužnicom oduševila korisnike