Potpisi na klimatskom sporazumu u Glasgowu koji je dvjesto zemalja potpisalo nakon popriličnog natezanja nisu se ni osušili, a crveni alarm za spas planete ponovno se oglasio. Štoviše, pokazalo se da se s potpisivanjem sporazuma o deforastaciji, manjoj sječi šuma što su ga potpisale velike države poput Indonezije, Brazila i DR Konga zakasnilo jer najnovije istraživanje otkriva da je krčenje šuma u brazilskoj amazonskoj prašumi doseglo je najvišu razinu u više od petnaest godina. Drugim riječima, Amazona koju mnogi opisuju kao pluća svijeta polako odlazi na "respirator", odnosno u poziciju da neće proizvoditi dovoljno kisika za globalne potrebe.

Milijunu vrsta biljaka i životinja

Izvješće brazilske agencije za istraživanje svemira (INPE) pokazalo je da se krčenje šuma povećalo za 22 posto u godinu dana, pa i nije neobično da je Brazil pristao preokrenuti trend krčenja u korist sadnje drveća do 2030. godine.

Danas je Amazona stanište za oko tri milijuna vrsta biljaka i životinja te dom za milijun autohtonih stanovnika. Ekolozi ističu da je amazonska prašuma vitalno skladište ugljika koje usporava tempo globalnog zatopljenja. Prema posljednjim podacima, oko 13.235 četvornih kilometara izgubljeno je tijekom razdoblja u samo dvije godine, 2020. i 2021., što je najveći gubitak od 2006. godine. Točnije, oko 60 posto amazonske prašume nalazi se u Brazilu i igra vitalnu ulogu u apsorpciji štetnog CO2 koji bi inače pobjegao u atmosferu.

Brazilski ministar okoliša Joaquim Leite rekao je, kako prenosi BBC, da novi podaci predstavljaju "izazov". "Moramo biti snažniji u odnosu na te zločine,“ kaže brazilski ministar i tvrdi da podaci "ne odražavaju baš situaciju u posljednjih nekoliko mjeseci". Naime. krčenje šuma Amazone povećalo se za vrijeme predsjednika Jaira Bolsonara koji je poticao poljoprivredu i rudarske aktivnosti u prašumi. On je bio u sukobu s agencijom INPE zbog krčenja šuma koju je 2019. godine optužio da je "okaljala ugled Brazila".

Najvažniji ekosistem

Ipak, na klimatskoj konferenciji u studenom Brazil je bio među nacijama koje su potpisale veliki sporazum o okončanju i preokretanju te prakse. Plan da se to provede uključuje trošak od 19 milijardi i dvjesta milijuna dolara javnih i privatnih sredstava. Dio tog novca ide zemljama u razvoju za obnovu oštećenog zemljišta, suzbijanje šumskih požara i potporu autohtonim zajednicama.

Uzroci uništavanja najvažnijeg svjetskog ekosistema, Amazone, nalaze se u želji za profitom velikim korporacija. Prošle godine istraživanje Greenpeacea otkrilo je veze između masovnog krčenja šuma u regiji i hrane koja se prodaje u britanskim supermarketima i restoranima. Istraga je utvrdila da su Tesco, Asda, Lidl, Nando's i i McDonalds prodavali meso, dobiveno od dobavljača iz Ujedinjenog Kraljevstva, koje se hranilo sojom uzgojenom na farmama izgrađenim u krčenim područjima.

U najnovijem istraživanju ističe se kako točne brojke nisu dostupne, ali nedavne studije pokazuju da bi čak 94 posto krčenja šuma i uništavanja staništa u Brazilu moglo biti nezakonito. Ta država nije jedina koja je odgovorna za krčenje šuma Amazone; svoj negativni doprinos snose i susjedne zemlje poput Bolivije. Prošle godine Bolivija je izgubila gotovo 300.000 hektara tropskih šuma koje su četvrte po veličini na svijetu. Osim Amazone, iznimno je ugrožen i šumski bazen afričkog Konga, koji je druga po veličini prašuma na svijetu. Više od polovice nalazi se unutar Demokratske Republike Kongo.

ilegalna sječa drva vodi krčenju šuma. Iako su SAD i EU zabranili uvoz ilegalnog drveta, ono se još uvijek krijumčari izvan zemlje. U posljednjih pet godina godišnji gubitak primarne šume iznosio je gotovo pola milijuna hektara, prema izviješću Global Forest Watcha. U DR Kongu pretjeranja sječa drva stavila je pod politički pritisak predsjednika Felixa Tshisekedija koji je prošlog mjeseca naredio reviziju nekih od zakupa dodijeljenih za sječu javnih šuma - uključujući jednu za više od 1,4 milijuna hektara - zbog navoda o korupciji. Ovaj potez pozdravili su aktivisti.

Globalni problem

Problem deforestacije doista je globalan: golema azijska država Indonezija je u posljednja dva desetljeća među prvih pet zemalja svijeta po gubitku šuma. Prema podacima Global Forest Watcha, zemlja je između 2002. i 2020. izgubila 9,75 milijuna hektara primarnih šuma. Tamošnji predsjednik Joko Widodo obećao je još 2014. da će suzbiti krčenje šuma tako što će se uhvatiti u koštac s glavnim uzročnikom problema - krčenjem zemljišta za plantaže uljanih palmi zbog čega se podmeću golemi poćari. Od 2016. godini bilježi se pad u krčenju indonezijskih prašuma, a od 2019. na snazi je moratorij za takve aktivnosti.

Stručnjaci upozoravaju da je važnost problema iznimna jer šume apsorbiraju ogromne količine ugljičnog dioksida (CO2) – koji je glavni uzrok globalnog zatopljenja – pa sječa stabala može imati veliki utjecaj na klimatske promjene.

Povezane vijesti

• NAGLO PORASLO KRČENJE AMAZONIJE Sječa duplo veća nego u istom razdoblju lani
• Xiaomi tuži američka ministarstva financija i obrane
• WWF: Uvoz nekih proizvoda u zemlje EU-a poguban za šume