PULSKI FILOZOFSKI FAKULTET
U SPOMEN PROFESORU EMERITUSU Katedra za jezik preimenovana u Katedru za jezik "Ivan Zoričić"
(N. LAZAREVIĆ)
Zoričić je, zajedno s profesorom Stjepanom Vukušićem, pokrenuo studij kroatistike u Puli 1994. godine. Bio je istaknuti jezikoslovac i znanstvenik koji se posvetio ortoepiji i ortografiji, fonetici i fonologiji, morfologiji hrvatskoga jezika, kulturi govorenja i pisanja te pitanjima hrvatskog jezika u 20. stoljeću
U čast i spomen pokojnom profesoru emeritusu Ivanu Zoričiću koji je, zajedno s profesorom Stjepanom Vukušićem, pokrenuo studij kroatistike u Puli 1994. godine, na inicijativu Odsjeka za kroatistiku Vijeće Filozofskog fakulteta donijelo je 20. veljače odluku o preimenovanju Katedre za jezik Odsjeka za kroatistiku u Katedru za jezik "Ivan Zoričić". Ploča je postavljena 26. veljače, na profesorov rođendan. Tog se dana njegove kolege s Odsjeka za kroatistiku u Puli prisjećaju svega što je ostavio u znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti te koliko je ljudske topline unio u sve što je radio, priopćili su s Fakulteta.
Kolega i prijatelj
Prof. dr. Ivan Zoričić bio je cijenjeni i omiljeni sveučilišni profesor, istaknuti znanstvenik, jezikoslovac, dragi kolega i prijatelj, prisjećaju se njegove kolege. Rođen je 26. veljače 1937. u Pakovu Selu kod Drniša. Školovao se najprije u Drnišu, potom završava gimnaziju u Šibeniku, a na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je hrvatski jezik i književnost te ruski jezik. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat iz područja filologije stekao je na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Rijeci obranivši rad "Naglasni odnosi pakovačkoga govora i dubrovačkog poddijalekta u obzoru potreba normativne akcentologije".
Kratko je radio u srednjoškolskom Centru usmjerenog obrazovanja gdje je bio profesor hrvatskog i ruskog jezika te zamjenik direktora. Radio je i u OŠ "Neven Kirac", današnjoj Šijani, gdje je 1970. bio direktor. Na Filozofskom fakultetu u Puli, nekadašnjoj Pedagoškoj akademiji, bio je zaposlen od 1980. godine. Godine 1988. biran je u zvanje docenta, potkraj 1993. postaje izvanredni profesor, a 1999. biran je u zvanje redovitog profesora.
Za njegov izniman znanstveni, stručni i nastavni rad Senat Sveučilišta u Puli, nakon umirovljenja 2008. godine, dodijelio mu je počasno zvanje professor emeritus te je do samog kraja izvodio standardnojezične kolegije na Odsjeku za kroatistiku. Predavao je brojne jezične kolegije, posebno se usmjeravajući ortoepiji i ortografiji, fonetici i fonologiji, morfologiji hrvatskoga jezika, kulturi govorenja i pisanja te pitanjima hrvatskoga jezika u 20. stoljeću, s naglaskom na stanje u Istri.
Osim što je predavao na pulskom fakultetu, ondje je bio i prodekan za nastavu od 1984. do 1988., potom prodekan za znanost od 1988. do 1990., dekan od 1994. do 1998., privremeni pročelnik Odjela za humanističke znanosti 2007. te pročelnik Odsjeka za kroatistiku sve do umirovljenja. Godine 1994. na tadašnjemu Pedagoškom fakultetu ustanovljen je studij kroatistike i ta je godina bila prekretnica u razvoju visokoškolskog obrazovanja u Puli. Tome je uvelike pridonio upravo Zoričić.
Knjige i radovi
Bio je vrlo aktivan i izvan fakulteta: od 2005. bio je član Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika i Znanstvenog povjerenstva Nacionalne zaklade za znanost. U više je navrata predsjedao Vijećem za knjigu Grada Pule. Od obnove Matice hrvatske u Puli sudjelovao je u radu njezina odbora te je na njegov poticaj obnovljen rad Hrvatskog filološkog društva. Utemeljitelj je i do 1998. bio je glavni urednik nakladničkih knjižica Priručnici i Posebna izdanja Pedagoškog fakulteta u Puli. Bio je glavni suradnik u više znanstvenih projekata MZOS-a, a od 2003. i glavni istraživač u projektu "Hrvatsko standardno naglašavanje u teoriji i praksi".
Objavio je pet knjiga i više desetaka znanstvenih i stručnih radova u brojnim časopisima i zbornicima. Dva su glavna područja njegovog znanstvenog i stručnog rada: normativna akcentologija i promicanje hrvatskoga jezika i jezične kulture. U rubrici Bilješke o jezičnoj kulturi u Glasu Istre i u Vjesnikovom Jezičnom savjetniku objavio je više od 170 članaka o različitim gramatičkim i pravopisnim pitanjima hrvatskog jezika. Preminuo je u Puli 9. travnja 2018. godine. (Priredila M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
