POST FESTUM
FOTO / Pogled na 30. izdanje manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri
Za nama je 30. Sa(n)jam knjige u Istri, koji je u deset dana donio čak 108 raznolikih programa, uz brojne goste, sadržaje za sve generacije te već tradicionalne programe, promocije, te predstave i koncert. Bogatiji, po broju programa, nego ikada ranije.
Posebni prijatelji
Ove se godine Sajam proširio i izvan Doma hrvatskih branitelja - na Portarati je za 30. rođendan održan koncert Ramba Amadeusa, a sasvim posebna predstava s akterima Sa(n)jma izvedena je u Istarskom narodnom kazalištu.
Brojne izložbe, Konavle kao posebni prijatelji, partneri, suradnici Sajma, već tradicionalne nagrade i programi - sve je to bio dio ovogodišnjeg, jubilarnog izdanja koji je bio posebno intenzivan po količini programa, posebice u prvom dijelu tjedna. Održani su svi najavljeni programi, što je uvijek neizvjesno kod toliko velikog broja gostiju i sudionika iz raznih krajeva, posebice u zimsko doba kada razni virusi haraju...
Mikrokozmos je bio glavna tema oko koje je oblikovan jubilarni Sa(n)jam knjige u Istri. Kao i uvijek, polazište su bile Pula i Istra, ali ispreplelo se tu mnoštvo tema, protagonista, izložbi, koje su otvarale pak potom i druge sadržaje i druge tematske cjeline. Uzročno-posljedično, prikazani su razni kulturološki mikrokozmosi.
Nije bilo glavnog protagonista Sa(n)jma u smislu jedne zvijezde, kao što su to, kroz godine, primjerice bili Orhan Pamuk, Claudio Magris, Umberto Eco, Dragutin Tadijanović i drugi. Ove je godine to bilo u znaku brojnih autora iz raznih književnih i inih domena - od Michelangela stripa Tanina Liberatorea, do nizozemskog filozofa Roba Riemena, uvijek vrlo zanimljive Dubravke Stojanović, pa sve do Vlaha Bogišića i Tereze Kesovija, koja je i zapjevala a cappella. Ili pak priče o migrantima zahvaljujući Donatelli Di Cesare, talijanskoj intelektualki, uvijek popularnog Ante Tomića, Vladislava Bajca, ili pak Sakramenskih žena - Eveline Rudan, Tamare Obrovac, Đurđice Orepić i Sunčice Mustač, od kojih svaka je jaka u svome polju djelovanja. Publiku je zanimalo i koliko (auto)biografskih momenata ima u djelu Karoline Ramqvist ili pak što je to kreirala skandinavska tinejdžerska zvijezda Oliver Lovrenski. da nabrojimo samo neke od protagonista.
Tradicionalni voditelj Doručka s autorom, Aljoša Pužar, koji je sudjelovao i u nekoliko vrlo kvalitetnih večernjih promocija i predstavljanja knjiga, ovoga se puta predstavio i kao autor, u vrlo zanimljivom te nadasve emotivnom, snažnom poetskom performansu koji nije nikoga ostavio ravnodušnim. Vrlo jako i dojmljivo.
Sejo Sexon, Boro Kontić, Boris Dežulović, sasvim poseban hommage Lučiću, ali i teme iz Istre, također su bili dio važnog sajamskog mozaika. Možda bi u jednom od narednih izdanja čitav jedan dan mogao biti posvećen upravo temama iz Istre, istarskim autorima kao mikrokozmosu iz kojeg je cjelokupna ta priča potekla. Da ima kvalitetnih autora iz Istre, vezanih uz Istru i istarskih priča - itekako je vidljivo, a o neki od njih nisu niti toliko poznati među širom publikom no vrijedno stvaraju, i možda će biti protagonisti jednog od narednih izdanja. Bilo je tu i tek objavljenih knjiga istarskih autora, koje još čekaju svoju promociju.
Priča o knjigama, tradiciji, Mediteranu, Istri, Jadranu. Osim knjige Erica Ušića koja je na vrlo zanimljiv način otvorila jedno ne toliko poznato poglavlje - o grafitima u Istri prilikom dolaska Međusavezničke komisije za razgraničenje, tu je, zadnje večeri, bio zanimljiv spoj kulture, tradicije, Istre, Jadrana i Mediterana zahvaljujući knjigama Igora Grbića i Egidia Ivetića. Grbić u svome "Freskočašću" donosi spoj beletristike, fikcije, povijesti i povijesti umjetnosti, dok Ivetićeva je glavna preokupacija Mediteran u najširem obliku poimanja - fizičkom, geološkom, povijesnom, sociološkom, uz obilje podataka, analiza, komparativnih primjera, a sve se to čita s lakoćom. Između eseja i beletristike. A cjelokupno je predstavljanje bilo vrlo zanimljivo. Iako je bilo stručno, bilo je pogodno za širu publiku, razumljivo, i lijepo se složilo da se nakon priče o Istri, njezinoj povijesti umjetnosti, kulturi, priča okrenula na Mediteran i njegove specifičnosti, a kasnije je cjelokupna ta večer zaokružena uz kantadure i veliki projekt istarskih glazbenika, koji se stvarao godinama. A u taj su projekt sudjelovali brojni glazbenici iz cijele Istre, od kojih neki, nažalost, poput Renata Pernića i njegovog tonca Branimira Paića, nažalost više nisu među nama, ali svi su uložili veliki rad i trud u taj projekt.
Uloga intelektualca danas
Iz brojnih Doručaka s autorom, proizlazile su slične misli o ulozi intelektualaca danas, kako vrlo često akademsku zajednicu nije "ni čut ni vidjet" kada se radi o krucijalnim problemima, da u doba korone i lockdowna nije ih bilo niti čuti, a bilo je govora i o studentima, mladim, budućim intelektualcima i o njihovoj ulozi u kreiranju budućnosti.
Tereza Kesovija unijela je pak dašak ležernosti i dobrog raspoloženja u programe Sajma s motom da nikada ne treba odustajati i da se uvijek treba boriti u životu, a emotivan je bio i hommage Luku Paljetku, koji je trebao biti i jedan od protagonista Sajma, no nažalost zauvijek nas je napustio prije nekoliko mjeseci, tako da je umjesto programa s Paljetkom, održan hommage tom velikom prijatelju Sa(n)jma.
Dakako, važne su i sajamske izložbe - Liberatore u Gradskoj galeriji Pula, a Milomir Kovačević Strašni u Makini, dok su portreti o Sajmu Tanje Draškić Savić bili u Domu hrvatskih branitelja.
Od 108 programa, brojnih autora, pristupa, razgovora, teško je spomenuti sve, izdvojiti, jer upravo taj čitav niz mikrokozmosa čini makrokozmos. Recimo i da je prvi program bio hommage Franku Lukežu uz knjigu poslovica o iću i piću koji je priredila njegova kćerka Petra, a koji je, tradicionalno, kao i svake godine prvi sajamski program, otvorila direktorica Sa(n)jma Magdalena Vodopija.
Mikrokozmosi su postali makrokozmosi, a već je u pripremi novo, 31. izdanje za idući prosinac.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
