Stoljeće i pol knjižničarske djelatnosti u Puli

Prva Čitaonica u Puli osnovana je prije 150 godina *Počeci knjižničarske djelatnosti u Puli sežu u prvo desetljeće 20. stoljeća kada se pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja u Hrvatskoj počinju osnivati pučke knjižnice otvorene za javnost. Prva Javna pučka knjižnica namijenjena hrvatskom stanovništvu osnovana je 1909. godine u Narodnom domu s ciljem prosvjećivanja širih društvenih slojeva i širenja knjiga na hrvatskom jeziku, kazala je Nela Načinović, ravnateljica pulske Gradske knjižnice i čitaonice

Stručni skup u povodu obilježavanja 150. godišnjice osnutka prve Čitaonice u Puli i 110. obljetnice prve Javne pučke knjižnice u Puli održan je jučer u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici.

- Počeci knjižničarske djelatnosti u Puli sežu u prvo desetljeće 20. stoljeća kada se pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja u Hrvatskoj počinju osnivati pučke knjižnice otvorene za javnost. Prva Javna pučka knjižnica namijenjena hrvatskom stanovništvu osnovana je 1909. godine u Narodnom domu s ciljem prosvjećivanja širih društvenih slojeva i širenja knjiga na hrvatskom jeziku.

Namjera ovoga skupa je predstaviti i suvremene teme i sadržaje vezane uz čitaonice koje danas organizacijski djeluju u okviru knjižnica, kazala je ravnateljica pulske Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović.

Povijesne teme

O važnosti održavanja skupa govorio je i županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, ističući da je današnja knjižnica nasljednik svega toga, a pozdravne riječi uputila je i pulska dogradonačelnica Elena Puh Belci.

Društveno-političke i crkveno-vjerske prilike u Istri u drugoj polovici 19. stoljeća naziv je izlaganja dr. Stipana Trogrlića. Govoreći u svome opsežnom izlaganju o političkim zbivanjima u austrijskoj pokrajini Istri, istaknuo je sučeljavanja i sukobe između hrvatskog i talijanskog nacionalnog pokreta.

O tome što je prethodilo čitaoničkom pokretu, odnosno o Dobrili i širenju pisane riječi među istarskim Hrvatima kazivao je doc. dr. Mihovil Dabo s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Naglasio je da su molitvenik "Otče budi volja tvoja!", pastirska pisma, kalendar Istran i glasilo Naša sloga obilježili Dobrilino razdoblje i pretvorili se u jedan od stupova na kojima je oblikovana hrvatska nacija u Istri.

Andrej Bader se pak osvrnuo na "Čitaonicu u Puli od 1869. do 1918.", ističući da se u Puli 1869., po uzoru na druge gradove u Hrvatskoj, osniva prva slavenska čitaonica - preteča buduće Gradske knjižnice.

Tema rada Josipa Šiklića bilo je osnivanje i aktivnosti hrvatskih čitaonica na Pazinštini, s podatkom da je prva čitaonica na Pazinštini osnovana u Lindaru 1883., a zatim u Gračišću 1887. godine.

Hrvatske novine

"Hrvatska čitaonica u Buzetu u tekstovima hrvatskih novina u Istri 1890.-1928." bila je tema koju je predstavio Mirjan Flego. Uz ostalo je istaknuo i da su za vrijeme talijanske uprave, novine koje su na hrvatskom jeziku izlazile u Istri, poput Istarske riječi, dok je to bilo moguće, donosile su povremeno podatke o čitaonicama, uglavnom pišući o problemima u kojem su se nalazile.

Milka Šupraha-Perišić, knjižničarka savjetnica, govorila je o "Narodnoj čitaonici riečkoj", a Mateja Pongrac o "Austrijskoj čitaonici Sveučilišne knjižnice Maribor i Slovenskoj čitaonici Graz".

Niki Fachin (1977.-2012.) bio je istraživač istarske kulturne i prirodne baštine, arheolog, kolekcionar, nakladnik i bibliofil. Cjelokupna biblioteka Nikija Fachina preseljena je 2018. godine u spremište Gradske knjižnice Umag. Upravo o legatu Nikija Fachina u Gradskoj knjižnici Umag govorili su knjižničari iz ove knjižnice Ivana Martinčić i Neven Ušumović, a zavičajna tematika ideja je vodilja cijele zbirke Nikija Fachina.

Ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović kazala je da su hrvatske čitaonice bile kulturna društva za promicanje pisane riječi i čitanja. Osvrnula se i na činjenicu da u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula od 2006. godine djeluje Čitaonica Kluba umirovljenika koja starijem stanovništvu pruža mjesto druženja, čitanja i sudjelovanja u različitim aktivnostima. Tijekom 13 godina uspješnog djelovanja, navela je Načinović, upisano je 9.022 članova, bilo je 552.169 posjetitelja, posuđeno je 603.600 tiskovina i 39.593 društvenih igara te organiziran 1.121 program.

Program e-čitaonice MediaLibraryOnLine predstavila je Liana Diković. Govorila je o tome kako se Gradska knjižnica i čitaonica uključila u projekt Talijanske digitalne knjižnice u Istri.ce