Predstavljeni zbornici o biskupima Sučiću i Kosu

(Hina/EPA)

Kulturna manifestacija 11. Dani Luke Botića, posvećena tom velikom pjesniku, nakon što je u srijedu započela u Kaštel Lukšiću, nastavljena je u Đakovu gdje je, u Strossmayerovom Spomen-muzeju, održano predstavljanje dva zbornika o dvojici đakovačkih biskupa, Pavlu Matiji Sučiću i Ćirilu Kosu.

Zbornike "Pavao Matija Sučić, 250 godina od rođenja“ i "In caritate, humilitatae et vitae simplicitate, 100 godina od rođenja biskupa Ćirila Kosa“, oba u izdanju HAZU Zagreb i Đakovo, predstavili su autori Mirko Ćurić i Tomislav Žigmanov, te Božidar Petrač koji je đakovački dio programa 11. Dana Luke Botića zaključio predstavljanjem knjige Emmanuela Mouniera "Rasprave o personalizmu", u izdanju zagrebačke Alfe.

Uvodno govoreći, upravitelj Zavoda HAZU-a u Đakovu, Pero Aračić izrazio je zadovoljstvo što su dva zbornika o dvojici đakovačkih biskupa objavljena upravo u izdanju tog zavoda, otvorenog relativno nedavno. Predstavljajući zbornik o biskupu Sučiću, jedan od suautora Mirko Ćurić rekao je kako rad na njemu, kao i predstavljanje toga, kako je rekao, kapitalnog izdanja povezuje kulturni prostor Đakova i Zavoda HAZU-a u njemu te Mađarske gdje je Sučić također djelovao i Subotice gdje se rodio.

Iako je relativno manje poznat, ostavio je značajan trag, Sučić ima ogromne zasluge jer je bio čovjek koji je Strossmayera primio u klerikat i to u vrijeme kada su biskupi bili manje dostupni nego što je to danas slučaj. Biskup Sučić kratko je bio u Đakovu jer se razbolio, no ostavio je značajan trag, rekao je Ćurić. Zbornik obuhvaća radove više autora i to kulturnih prostora uz koje je Sučić bio vezan životom i službom. Ćurić je Zbornik nazvao dobrim početkom rada Zavoda HAZU-a u Đakovu. Stavljajući biskupa Pavla Matiju Sučića u kontekst đakovačkih ili bosanskih i srijemskih biskupa, Ćurić je rekao kako oni svi kroz povijest, ne misleći pritom striktno na onu duboku vezanu za srednji vijek, imaju konstantu u svijesti o pripadnosti ovoj zajednici, jeziku, kulturi. Taj niz đakovačkih biskupa služi nam na čast, a mjesto u njemu zauzima i biskup Sučić, dodao je Ćurić.

Biskup Sučić izrastao je iz velike plemenitaške obitelji. Rođen u Subotici, svoj svećenički, biskupski život završio je u Đakovu, rekao je Tomislav Žigmanov. Kroz rad na ovom zborniku, Žigmanov se, kao predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, osvrnuo i na kulturne spone Hrvata u RH i Vojvodini. Ocijenio je da i Zbornik povezuje taj kulturni krug. Tim zbornikom taj je prostor dobio jedno od najmarkantnijih djela. Pavao Matija Sučić reprezentativni je portret i govori da u Vojvodini nismo samo zajednica čiji su ljudi samo gledali u zemlju dok su ju obrađivali, zaključio je Žigmanov.

Zbornik o biskupu Kosu naslovljen je po njegovom biskupskom geslu, a nastavak je obilježavanja 100. obljetnice Kosovog rođenja, koje je započeto prošle godine znanstvenim simpozijem.

Đakovački dio 11. Dana Luke Botića obuhvatio je i polaganje vijenca i paljenje svijeća kod Botićeve grobnice na đakovačkom Gradskom groblju, a u Spomen-muzeju J. J. Strossmayera otvorena je i izložba Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata: 150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina.

Nakon Đakova, program 11. Dana Luke Botića seli u Bicko Selo, u Brodsko-posavskoj županiji, gdje će se održati interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: Valentin Benošić i Bicko selo u kontekstu slavonske i hrvatske književnosti. Glavni organizatori programa 11. Dana Luke Botića u Đakovu i Bickom Selu su Đakovački kulturni krug, a suorganizatori su Društvo hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika - ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema, Brodski kulturni krug Pannoniae loria i UKUD Biđani iz Bickog Sela.