ZAGREB
Predstavljena monografija "Lovro Matačić"
(Hina/EPA)
Monografija "Lovro Matačić" autorice Ane Vidić, koja donosi uvid u život i umjetničko djelovanje maestra Lovre Matačića, predstavljena je u utorak u Zagrebu kao važno izdanje koje na pristupačan način suvremenim čitateljima predstavlja lik i djelo najvećeg hrvatskog dirigenta.
Knjiga je izdanje Fonda Lovro i Lilly Matačić. Na predstavljanju u Maloj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) urednica Jelena Vuković kazala je kako je riječ o knjizi kojom se, četvrt stoljeća nakon nastanka monumentalne monografije "Matačić" urednice i autorice Eve Sedak, život i djelo najvećeg hrvatskog dirigenta željelo približiti suvremenim čitateljima kroz format koji je pristupačniji i prilagodljiviji današnjim potrebama.
"Ona je iznimno lijepo likovno uređena, te uz fotografije koje se nalaze i u prvoj monografiji sadrži neke manje poznate, pa čak i neke nikad viđene, a njezina je velika važnost i to što je dvojezična, dakle, pisana je na hrvatskom i engleskom jeziku, te će biti dostupna i inozemnim čitateljima", rekla je Vuković. Prijevod potpisuje Ankica Žarnić, a za grafičko oblikovanje zaslužan je Daniel Ille.
"Lovro Matačić vrlo je zanimljiva ličnost, jedan od posljednje 'velike gospode', velikan u svakom smislu te riječi, veliko ime ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu", poručila je Vuković.
Tajnik Fonda Lovro i Lilly Matačić Josip Nalis kazao je kako je riječ o jednome u nizu projekata kojima Fond nastoji očuvati lik i i djelo iznimno cijenjenog hrvatskog dirigenta. Fond je osnovan oporučnom željom samoga maestra Matačića, napomenuo je Nalis, a jedna od njegovih misija je poticanje i stipendiranje mladih dirigenata. Fond organizira i međunarodne dirigentske seminare, veliko međunarodno natjecanje dirigenata, a osim knjiga objavljuje i CD izdanja Matačićevih snimki.
Izdanje "Lovro Matačić" Fond predstavlja na dirigentov 121. rođendan, u godini obilježavanja 35. obljetnice njegove smrti. Riječ je o revidiranom i dopunjenom izdanju monografije Eve Sedak "Matačić" iz 1996., na kojemu je autorica Ana Vidić radila dvije godine kako bi, uz pomoć danas dostupne građe istražila život, svestranost i bogatstvo Matačićeva života, rekao je Nalis.
Knjiga kronološki prati tijek Matačićeva profesionalnog puta, uz pokušaj skiciranja i osobnog ponekom naznakom privatne sfere.
Zahvalivši Fondu na prilici Vidić je istaknula da je ideja bila napraviti "pitkiju i homogeniju knjigu o životu i umjetničkom putu Lovre Matačića".
"Ideja i cilj ove knjige je da pristup bude nešto drugačiji, možda malo pristupačniji čitateljima, homogeniji sadržaj koji kronološki prati život i umjetnički put Lovre Matačića od početaka, od njegova djetinjstva na Sušaku, preko boravka u zboru Bečkih dječaka i prvih profesionalnih uspjeha, do procvata njegove karijere nakon Drugog svjetskog rata", pojasnila je Vidić.
Glavni izvor za građu bila joj je monografija Eve Sedak, koja obiluje podacima iz Matačićeva života, svjedočanstvima, analizama i dokumentacijom, ali se, kako je napomenula, oslanjala i na danas dostupne napise u tisku, dokumentaciju iz Ostavštine Matačić pohranjenu u Arhivu HGZ-a, te podatke iz više domaćih i inozemnih institucija s kojima je maestro Matačić bio povezan tijekom života.
Budući da je Matačić primarno bio dirigent a u manjoj mjeri skladatelj, u knjizi je njegova djela, kako je rekla, spomenula "u kontekstu kada su ona bila izvođena i kada je on sam o njima imao nešto za reći", kroz citate iz intervjua, također uvrštene u knjigu.
Lovro pl. Matačić (1899. – 1985.) do danas je ostao najveći hrvatski dirigent. Ugled je stekao u Europi između dvaju svjetskih ratova. U razdoblju od 1956. do 1979. stalno je djelovao u inozemstvu (Dresdner Staatskapelle u Dresdenu, Opera u Frankfurtu na Majni, Tokijski simfonijski orkestar, orkestar Opere u Monte Carlu), te dirigirao mnogim značajnim inozemnim orkestrima (npr. Bečka filharmonija, Berlinska filharmonija, Orchestre national de Paris, Philharmonia i New Philharmonia Orchestra iz Londona, Češka filharmonija, Orchestre de la Suisse Romande, Simfonijski orkestar NHK /Nippon Hoso Kyokai/ u Japanu, Cleveland Orchestra, Orchestre National de France i dr.) i u najvećim svjetskim opernim kućama (Deutsche Staatsoper u Berlinu, Teatro alla Scala u Milanu, Teatro San Carlo u Napulju, Svečane igre u Bayreuthu, Teatro Colón u Buenos Airesu i dr.).
Od 1970. do 1980. bio je glavni dirigent Zagrebačke filharmonije. Iza sebe je ostavio impoznantnu diskografiju: snimio je najmanje 66 djela 29 skladatelja za 33 tvrtke, a njegove se snimke pojavljuju na barem 173 ploče. Skladao je orkestralne skladbe (fantazija, simfonija), solo pjesme, zborove, scensku i komornu glazbu, dijelom izgubljenu ili nedovršenu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
