Okrugli stil "1918. prijelomnica povijesti: raspad Austro-Ugarske i traženje novih rješenja" na kojem su nastupili hrvatski i slovenski povjesničari održan je u ponedjeljak u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

Povjesničar Zlatko Matijević podsjetio je kako se skupina frankovačkih političara 1918. godine protivila stvaranju južnoslavenske državne zajednice. Naglasio je kako su u tom imali potporu vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Štadlera i skupine ljudi oko njega, na čelu s Ivom Pilarom.

Oni su težili, istaknuo je, stvaranju treće, odnosno hrvatske jedinice unutar Monarhije, točnije njezinu trijalističkom federalnom uređenju. Unutar Stadlerove skupine hrvatska nacionalna stajališta intenzivno je zagovarao i zemaljski poglavar BiH general pukovnik Stjepan barun Sarkotić, podsjetio je.

Za svoj su pothvat dobili potporu cara i kralja Karla, rekao je dodavši kako su i Madžari pristali na priznanje Hrvatske.  Samo je za sve već bilo prekasno, napomenuo je.

U izlaganju "Ideološki pokreti za postizanje nacionalne autonomije: hrvatski primjeri iz 1918." Stjepan Matković ocijenio je kako su zagovaratelji ideje o južnoslavenskoj državnoj zajednici desetak godina nakon njezine uspostave postali njezini protivnici.

Tako je Svetozar Pribićević već 1929. bio za prekid odnosa s Beogradom, napomenuo je Matković i dodao kako narod u Hrvatskoj nikad nije bio za ustrojavanje jugoslavenske zajednice.

Podsjetio je i da je Pribićević u svojoj knjizi "Diktatura kralja Aleksandra" objasnio koliko je srpska politika bila u suprotnosti s hrvatskim težnjama.

Krilatica Hrvatsko-srpske koalicije tijekom rata bila je "što gore to bolje", napomenuo je Matković dodavši kako je Pribićević ustvrdio i da su u Austro-Ugarskoj bile veće političke slobode te upozorio na izborne prijevare u Kraljevini SHS i torturu koju je provodila vlast iz Beograda.

Trumbić je, nakon desetljeća beogradske vlasti, smatrao kako su Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji od naroda postali pleme, istaknuo je dodavši kako u tridesetim godinama nekadašnji borci za Jugoslaviju, vraćaju se u 1918. i pokušavaju tražiti nova rješenja.

Ono što se dogodilo 1918. opteretilo je cijelo 20 stoljeće, ocijenio je Matković.

Povjesničar Hrvoje Čapo govorio je o wilsonijanizmu i raspadu Austro­Ugarske te politici SAD­-a prema Monarhiji. Naglasio je kako se Wilson dugo zalagao za očuvanje Monarhije te dodao kako mu je ideja samoodređenja, koju su iskoristili Čehoslovaci i Jugoslaveni, služila samo kao alat za razbijanje saveza između Njemačke i Austro-Ugarske.

Slovenski povjesničar Jurij Perovšek izlagao je o odnosima između Slovenije i Države SHS 1918., Jure Gašparič o pogledima na staru Austriju i njenu nasljednicu prvu Jugoslaviju te Filip Čuček o povijesti tzv. čehoslovačko­jugoslavenskoga koridora.

Okrugli stol su organizirali Hrvatski institut za povijest, Inštitut za novejšo zgodovino iz Ljubljane i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoj. (Hina)