Roman je pohvalio i čuveni, višestruko nagrađivani američki pisac Jonathan Franzen * Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači, napisao je Franzen
Nakon međunarodnog uspjeha romana "Naš čovjek na terenu" Roberta Perišića, koji je objavljen na desetak jezika diljem svijeta, za njegov roman "Područje bez signala" postoji jednako zanimanje inozemnih izdavača i književne javnosti.
Naime, prošlog mjeseca u Sjedinjenim Državama "Područje bez signala" objavila je ugledna izdavačka kuća Seven Stories Press iz New Yorka, a odmah su uslijedile sjajne kritike koje su potvrdile Perišićev status jednog od suvremenih autora iznimnog međunarodnog odjeka.
Tako u New York Timesu američki kritičar, ali i prozni pisac Ken Kalfus priču romana vidi kao lokalnu i globalnu, a Perišićevo pripovijedanje naziva dirljivim i pronicljivim te navodi da "polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana", dok ugledni Kirkus Review piše kako je Područje bez signala "istančan, subverzivan roman ideja koji, čini se, prikazuje upravo eru u kojoj su ideje bankrotirale".
- U Perišićevom oštrom pripovijedanju, nestanak Jugoslavije i tog socijalističkog eksperimenta nastavlja progoniti njen narod u poslijeratnoj praznini. Ta praznina može se doimati bliskom svakom čitatelju koji više ne osjeća povezanost sa svojom podijeljenom, oštećenom nacijom, zaključuje Kalfus.
Često u Puli i Istri
Najutjecajniji tjednik u izdavačko-knjižarskom miljeu Publishers Weekly za roman navodi da je "pametan i ambiciozan pothvat koji opisuje učinak kapitalizma u istočnoj Europi" te kako "Perišić impresivno spaja apsurd, pogibelj i smijeh, često ih povezujući s tragičnim događajima, ali koje njegovi likovi ipak nekako uspijevaju nadvladati."
Usprkos teškoj situaciji za kulturu i izdavaštvo u SAD-u, roman "Područje bez signala" nastavlja osvajati i publiku i kritiku. Nakon što je prošle godine objavljen u prijevodu na francuski, idućeg mjeseca izlazi u Velikoj Britaniji, a iduće godine čitat će ga i ljubitelji dobre književnosti u Italiji.
Knjigu koju je na engleski jezik pod nazivom "No-Signal Area" prevela vrsna prevoditeljica Ellen Elias-Bursać, pohvalio je i čuveni, višestruko nagrađivani američki pisac Jonathan Franzen, čija se preporuka nalazi i na koricama knjige.
- Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači, napisao je Franzen.
Perišić će uskoro objaviti i knjigu poezije "Siromašni čovjek kojeg boli glava", a piše i novi roman. Cijenjen u Puli i Istri, i sam Perišić voli dolaziti u naše krajeve, a osim promocija svojih knjiga boravio je svojedobno u pazinskoj Kući za pisce/Hiži od besid, pohvalivši tada Pazin i njegovu inspirativnu energiju.
Budući da je od objave romana "Područje bez signala" prošlo šest godina, mogao bi se steći dojam da Robert Perišić piše malo.
- Da, ja nisam pisac koji puno objavljuje, no to ne znači da malo pišem. Jednostavno, pokušavam raditi stvari do kraja, pa kolikogod to trajalo. Ponekad treba probiti šifru nekih romana, a uz to, ovaj je roman i dosta opsežan, s 450-ak stranica; treba vremena da se napravi kako treba, kaže autor.
Robert Perišić (Split, 1969.), prozaist i kritičar (posebno se pamti njegove kritike FAK-a, ali i odlične tjedne recenzije u Globusu); autor je sedam knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.¸Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je književni časopis Godine, poslije i kulturni magazin Godine nove. Pisao je književnu kritiku za Feral Tribune. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni autor.
Izdavač Ivan Sršen iz naklade Sandorf kaže da je vjerojatno jedna od najvećih nagrada koje izdavač može dobiti kad se knjiga njegovog autora prevede i objavi na bilo kojem drugom jeziku. "Produktivno je vidjeti kako strani izdavači cijene literaturu s ovih prostora", zaključuje Ivan Sršen.