ZAGREB
"Hrvatska grafika" Mikice Maštrović, sveobuhvatni pregled duge hrvatske tradicije u grafici
(Hina/EPA)
Knjiga "Hrvatska grafika" Mikice Maštrović, objavljena u biblioteci "Povijest umjetnosti u Hrvatskoj" Naklade Ljevak, pregled je hrvatske grafike koja ima višestoljetnu tradiciju i prepoznatljivu suvremenu produkciju.
Kako ističe izdavač, riječ je o prvom sustavnom pregledu hrvatske grafičke umjetnosti i umjetnika grafičara, koji na 816 stranica obuhvaća razdoblje od nastanka prvih hrvatskih grafika do danas. Urednica je Nada Brnardić.
Knjiga ističe bogatu višestoljetnu hrvatsku tradiciju u tom mediju, koja nije ostavila trag samo u povijesti hrvatske grafike već i u mnogim europskim grafičkim središtima, osobito u 16. stoljeću.
Na nju se nadovezuje suvremena grafika, prepoznatljiva po osebujnom likovnom izrazu, "stoga ne čudi što danas imamo čitav niz grafičara koji su svojim radom ne samo zapaženi već i nagrađivani izvan granica Hrvatske."
Kako se podsjeća u najavi predstavljanja, koje će se održati u utorak u Muzeju Mimara, u Hrvatskoj se grafika kao vizualni medij javlja usporedo s tiskarstvom u drugoj polovici 15. stoljeća.
Popularizira se u doba renesanse zahvaljujući knjižnim ilustracijama, osobito onima u liturgijskim knjigama, i to na hrvatskome jeziku, tiskanima u Veneciji te u Senju, Rijeci, Nedelišću i Varaždinu.
Novo izdanje ističe i kreativni doprinos povijesti europske grafike nekolicine umjetnika, majstora podrijetlom iz hrvatskih krajeva, koji su djelovali izvan domovine: Andrije Medulića (Andrea Meldolla Schiavone), Martina Rote Kolunića, Natalea Bonifacija i Jurja Julija Klovića (Giorgio Giulio Clovio).
Podsjeća i na vrlo vrijedan grafički doprinos književnika, povjesničara i kulturnog djelatnika Pavla Rittera Vitezovića, koji se okušao i kao grafičar-bakropisac, a izveo je niz grafičkih veduta hrvatskih i slovenskih gradova te burgova u tehnici bakropisa.
Razvoju grafike pridonio je studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu - od utemeljenja Akademije 1907. do osnutka Grafičkog odsjeka 1956. ona je bila samo jedan od kolegija studentima Slikarskoga i Kiparskog odsjeka, ispunjen uglavnom litografskim i bakropisnim vježbama.
Kao prvi visokoškolovani hrvatski grafičar, školovan u Beču, pamti se Menci Klement Crnčić, koji je bio i jedan od utemeljitelja Akademije.
"Neosporno je da moderna hrvatska grafika započinje s Mencijem Klementom Crnčićem, a Tomislav Krizman ga je nadmašio temperamentom, raznovrsnošću motiva i tehničkih postupaka", napominje se u opisu knjige.
U grafici 20. stoljeća tu je niz zapaženih hrvatskih grafičara od Bele Čikoša Sesije, nezaobilaznoga Miroslava Kraljevića, Crnčića i Krizmana, pa sve do suvremenih hrvatskih grafičara kao što su Igor Čabraja, Ivana Franke, Mirjana Vodopija i mnogi drugi.
Posebna pozornost dana je vrlo vrijednoj produkciji grafičkih mapa od Krizmanova prikupljanja vlastitih grafika u zajedničke korice 1907. i mape Proljetnoga salona iz 1920. godine pa sve do zapaženih izdanja, primjerice, Zbirke Biškupić.
Opisuje se i hrvatski ex libris, kao važna dionica "male grafike“, od onih najstarijih pa sve do danas, uključujući i zasebne zbirke, najveća samostalna zbirka grafika u Hrvatskoj, najvažnije grafičke smotre te studij grafike u Hrvatskoj.
Mikica Maštrović diplomirala je na zadarskom Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i filozofiju, stručni ispit iz knjižničarstva položila je 1988. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000. je magistrirala, a 2012. doktorirala iz polja informacijskih znanosti – smjer muzeologija.
Od 1978. radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, prvo u Odsjeku za katalogizaciju omeđenih publikacija, zatim u Odsjeku za tekuću bibliografiju knjiga tiskanih u Hrvatskoj, potom kao kustosica u Grafičkoj zbirci, a od 1994. godine i kao voditeljica Grafičke zbirke.
U okviru redovite djelatnosti Grafičke zbirke NSK pokrenula je izdavačku djelatnost, grafičkih mapa renomiranih hrvatskih grafičara, kojima je urednica, a za neke je pisala i tekst.
Autorica je mnogih znanstvenih i stručnih radova. Direktno je sudjelovala u nabavi dvaju vrlo vrijednih Klovićevih crteža te u nabavi 525 strip-crteža našeg najvećeg strip-crtača Andrije Maurovića, što je i najveća zbirka njegovih crteža u Hrvatskoj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
