Izložba radova s natječaja za likovno rješenje spomen-obilježja za groblja žrtava iz 2. Svjetskog rata i poraća, otvorena je u četvrtak navečer u Galeriji Bačva HDLU-a, a autor prvonagrađenog rada akademik  Nikola Bašića očekuje da će taj rad postupno postati znak pijeteta prema žrtvama.  

Riječ je o izložbi koja predstavlja radove 11 autora pozvanih na natječaj, a uz prvonagrađeni rad, tu su i radovi akademske kiparice Božice Dee Matasić i akademskih kipara Petra Barišića, Peruška Bogdanića, Petra Dolića, Ljube De Karine, Nikole Džaje - dobitnika treće nagrade, Kažimira Hrastea, Kuzme Kovačića - dobitnika druge nagrade, Dalibora Stošića i Tomislava Ostoje.

Natječaj za likovno rješenje spomen-obilježja žrtava iz Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja provelo je Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika (HDLU). a trajao je do 22. studenoga 2019.

Projekt potaknula i humana gesta poštovanja prema stradalima

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je sudionicima natječaja i HDLU-a za suradnju, istaknuvši da su hrvatski branitelji postavili temelje demokracije u Republici Hrvatskoj i njima zahvaljujemo za slobodu koju danas živimo i u kojoj možemo odati počast svim žrtvama.

Podsjetio je da je Ministarstvo potaknulo projekt ne samo zbog profesionalne dužnosti već i zbog humane gesta kojom izražavamo poštovanje stradalima jer, podsjetio je, svaka žrtva ima ime i prezime, a mnoge obitelji ni danas ne znaju kako su i gdje stradali njihovi najmiliji.

Predsjednik ocjenjivačkoga suda akademik Tonko Maroević rekao je sa je imao određenu skepsu i dvojbe vezane uz realizaciju natječaja, ali sada može iskazati zadovoljstvo rezultatom, i to ne samo zbog nagrađenog rada koji zaslužuje i izvedbu, nego i zbog činjenice da je odaziv pozvanih autora pokazao ozbiljnost i njihovu spremnost da pronađu odgovarajući znak.

Bašićev rad odgovorio i na zadaću multiplikacije

"Prvonagrađeni rad sigurno se nametnuo čistoćom, elementarnošću, univerzalnošću i mogućnošću izvedbe, ali i drugi radovi pokazali su da su se autori više nego prije približili rezultatu", rekao je Maroević.        

Istaknuo je kako je Bašićev rad otišao dalje u univerzalnosti, otvorenosti, te unutar jake geometrijske morfologije komunicira s prostorom, a znak otvorenoga groba i ploče pokraj njega sugerira da je grob "otvoren" u oba smjera - smjeru eventulanoga novog života i smjeru vezanosti za prostor koji su ljudi branili i u njemu ginuli.

"U tom pogledu simbolika je vrlo jasna - taj krug postaje portal staroga i novoga života, a taj znak, koji je s jedne strane zagasit i mat, a s druge strane blistav, osim svoje 'fizičkosti' zračit će i svjetlošću koja će u svakom pojedinom prostoru reagirati na poseban način", rekao je Maroević.

Spomenuo je i na važnu činjenicu na koju je autor Nikola Bašić s razlogom pomislio - da se taj spomenik-znak može izvoditi i u različitim proporcijama. U tom smislu, istaknuo je Maroević, rezultat je odgovorio i teškoj zadaći koja je bila problematična u ranijim izvedbama - kako osigurati multiplikaciju, jer isti znak mora biti postavljen na mnogo mjesta, a da ne gubi specifičnost. Na poleđini kruga predviđena je shematska karta Hrvatske s obilježenim svim mjestima u kojima su grobovi žrtava.

Maroević je izrazio zadovoljstvo što je postignuta jaka povezanost struke i onih kojima je spomenik namijenjen pa je, smatra, unaprijed osigurana recepcija spomenika koji opravdava najveća očekivanja.    

Znak pijeteta i nada u "uskrsnuće" hrvatskoga nacionalnog i državnoga zajedništva

"Neka svatko nađe ono što mu je najdraže, a siguran sam i očekujem da će taj znak postupno postati nedvosmisleni znak oznake određenoga mjesta gdje su stradali ljudi i da će to biti znak pijeteta prema njihovoj žrtvi", rekao je akademik Bašić.

Dodao je kako želi da taj znak koji "netko može doživjeti i kao simbol prolaska u neku drugu stvarnost ili kao nadu uskrsnuća, bude nada uskrsnuća našega nacionalnoga i državnog zajedništva".     

To bi uistinu bilo veliko postignuće kada bi se ostvarilo, makar u vrlo maloj dimenziji, zaključio je akademik Bašić.

Izložba se može razgledati do 26. siječnja ove godine.

Povezane vijesti

• Aktivisti prozvali Dokumentacijski centar da ne objavljuje svoj popis žrtava rata
• Predstavljena knjiga ”Svjedočim! - Obrana i stradanje općine Tovarnik u Domovinskom ratu”
• U Splitu obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima