(Hina/EPA)
Na poziv za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2020. pristiglo je 428 prijava, a sredstva su odobrena za 297 programa u ukupnom iznosu 11.999.800 kuna, izvijestio je u petak Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).
Savjetnici za komplementarne djelatnosti, Mirna Belina, Dušan Gačić i Slaven Zečević, izvijestili su da se ponovno prijavilo mnogo obrazovnih programa za učenike i profesore,što smatraju posljedicom nerazvijenoga pristupa medijskoj kulturi u nacionalnom kurikulumu i redovitoj nastavi.
"Manjak sustavnog obrazovanja iz jezika medija, gledanja i analize filmova u obrazovnom sustavu donosi na natječaj HAVC-a niz nesustavnih, raštrkanih i nejednako kvalitetnih inicijativa koje žele obrazovati nastavnike i učenike. Bez sustavnog pristupa tom problemu ne možemo očekivati poboljšanje medijske pismenosti u Hrvatskoj", ocijenili su u obrazloženju.
Posebnu pažnju posvetili su umjetničkim i nezavisnim kinima u većim urbanim središtima, od Art-kina Croatia (Rijeka), filmskih programa KinaTuškanac te prikazivačkim programima i kinoklupskoj djelatnosti u nizu gradova.
Ove godine u toj kategoriji izostala je prijava za Kino Europa koje je prestalo raditi, ostavivši "pod upitnikom repertoarni program suvremenog umjetničkog, odnosno nekomercijalnog filma u gradu Zagrebu."
Savjetnici smatraju da se pitanje filmske obrazovanosti dodatno zakompliciralo jer je kino donosilo i razne edukacijske programe za mlađe i starije, a funkcioniralo je i kao središte velikoga dijela filmskih festivala.
"Činjenica da je Zagreb izgubio veliku kinodvoranu u središtu grada događaj je s nesagledivim posljedicama za filmsku kulturu u glavnome gradu Hrvatske, a još je tragičnije da je budućnost tog prostora posve nepoznata, te da trenutačno stoji prazan bez naznake obnove ili ponovnog otvaranja", istaknuli su.
Kao najvažniji nacionalni festivali značajnoga međunarodnog ugleda i dalje su predloženi Animafest Zagreb, Motovun Film Festival, ZagrebDox, Zagreb Film Festival, Vukovar Film Festival i 25FPS, koje slijede specijalizirani festivali i revije.
Za izdavačku djelatnost najviši prijedlog za potporu tradicionalno je dodijeljen filmološkom časopisu Hrvatski filmski ljetopis, podupiru se i platforme koje se ozbiljnije bave filmskom kritikom, te prijevodi knjiga i nova izdanja o filmu.
U kategoriji Programi audiovizualnih udruga i organizacija fokus je bio na važnosti kontinuiranog djelovanja strukovnih udruga u području filma, ali i neprofesijskih filmskih i videoudruga te njihove krovne organizacije, Hrvatskoga filmskog saveza.
"Kontinuitet kvalitete rada tih organizacija smatramo važnim aspektom razvoja cjelokupnog audiovizualnog sektora i važnim doprinosom stručnom razvoju filmskih radnika i radnica, kao i širenju znanja izvan užih strukovnih krugova", ustvrdili su savjetnici.
Po prvi put je predloženo financiranje internetske platforme Croatian.Film (UO Zagreb Film Festival) - besplatne internetske baze hrvatskog (kratkometražnog) filma, kao i za događanje namijenjeno profesionalcima iz televizijske industrije, NEM Zagreb.
Umjetnički savjetnici izdvojili su i neriješen status Hrvatske kinoteke, unatoč tomu što je njezino osamostaljivanje od Hrvatskoga državnog arhiva, odnosno osnivanje, ostalo jedini neostvaren cilj prvoga Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva, a i ponovljeno je kao neposredni provedbeni cilj do 2021. u novom Nacionalnom programu promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2017.–2021."
Odluke o raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za dodjelu sredstava za poticanje komplementarnih djelatnosti u ovoj godini donesene su u petak na 20. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća.