Kao turistički djelatnik volio sam puno putovati, tako da je moja iranska priča počela u proljeće 2016. godine, kad sam se u Iranu zadržao dva i pol mjeseca obilazeći zemlju na razne načine od pješačenja, autostopa, kampiranja, spavanja kod nepoznatih ljudi koji su me ugostili. To dva i pol mjesečno iskustvo mi je bilo dovoljno da se odlučim preseliti u Iran, a u siječnju će biti točno sedam godina da sam stanovnik te azijske države, započeo je prezentaciju svoje knjige "Iran u prezentu" Ivan Đogić koje se pretvorilo u predavanje o lijepoj zemlji s turističkim potencijalima na koju zapadnjaci još uvijek gledaju s predrasudama.

Trg prepun bazara

Prilikom preseljenja Ivan je tamo pokrenuo posao sa razglednicama, kao svojevrstan intro u novu zemlju koji će mu dati vremena da snimi situaciju i upozna ljude, između ostalih i svoju sadašnju suprugu Iranku.

(Snimio Zvonimir Guzić)

- Posao s razglednicama je brzo propao, a ja sam se vratio svom primarnom zanimanju turističkog vodiča i počeo organizirati putovanja po Iranu, uglavnom za europske goste. Pojavom korone zatvorile su se granice za strane posjetitelje tako da je i taj posao bio stavljen na čekanje. Dobio sam puno slobodnog vremena, a sve one priče koje sam pričao stranim turistima o Iranu odlučio sam pretočiti u knjigu koja je tu pred nama. U knjizi pišem o svemu onom što će prosječnog čitatelja o Iranu najviše zanimati. Ima tu tema o geografiji, povijesti, ali i osobnih iskustava, kulturoloških razlika, ekonomskih sankcija i prava žena. Iran je u očima zapadnjaka demonizirana zemlja na koju se gleda kroz crnilo, ja sam želio ispričati onu ljepšu tirkiznu iransku priču, rekao je Đogić koji se uz predavanje koristio i video projekcijom pokazujući slike i video isječke o ispričanoj tematici i krajoliku kroz koji je prolazio. Tako se publika mogla upoznati sa Esfahanom drugim po veličini gradom u Iranu, gdje on i supruga žive, s ogromnim prekrasnim trgom prepunim bazara, malih originalnih trgovina za izvorno iranskim proizvodima.

Od mnogobrojnih priča, Ivan je sa umaškom publikom podijelio priču o kanatima, sustavu navodnjavanja kojim su Iranci pustinje pretvarali u oaze sa rajskim vrtovima.

(Snimio Zvonimir Guzić)

- Kanati su fascinantan građevinski poduhvat, radi se o sustavu bunara u nizu koji se kopaju od gorja prema nizini. Prvi bunar se zove "majčinski" i on je najdublji, a svi oni su u dnu povezani kanalom koji vodu dovodi do željenog područja. Najduži takav sistem kanata je prema gradu Jazdu a duljina mu je 90 kilometara. Cijela ta priča sa kanatima i kultiviranjem tla, dovodi do lijepih vizura u rajskim vrtovima što je dovelo do prekrasnih motiva na pločicama, građevinama, perzijskim tepisima koji su izvorni iranski proizvod, povezao je priču o navodnjavanju i orijentalnim motivima Đogić.

Uslijedila je priča o pustinji Lut s dinama visokim do 400 metara u koju nitko nije ulazio do prije desetak godina. Zbog velikih pješčanih strmina iz nekih dolova je gotovo nemoguće izaći tako da su dijelovi pustinje smrtonosne zamke.

- Zbog konfiguracije terena pustinja se može proći samo iz smjera istoka prema zapadu ili sa juga prema sjeveru. Ja i moj otac smo u jednoj ekspediciji od dvadesetak ljudi uspjeli preći kraću dionicu prema zapadu. Dok sam ja s nešto manje ljudi propješačio nekih 220 kilometara od juga prema sjeveru za što nam je trebalo dva tjedna. Taj zov pustinje je neodoljiv i sigurno ću se vratiti ponovo, a u planu je dionicu preći surfajući po dinama. Na Irance Lut ima poseban utjecaj izvlačeći iz njih duhovnu komponentu, tako da su oni posebno emotivni na tim putovanjima pješčanim bespućima, rekao je Ivan o pustinjskom iskustvu.

(Snimio Zvonimir Guzić)

U razgovoru s publikom Đogić je najviše odgovarao na pitanja o odnosu društva prema ženama u Iranu ustvrdivši da emancipacija napreduje iz godine u godinu i da su strogi zakoni samo slovo na papiru.

Posjetitelje je zabavio konstatacijom da on kao iranski zet svaki put kad želi napustiti zemlju mora dobiti dozvolu od supruge. Da je uopće mogao sklopiti brak morao je preći na islam, ali je rekao da osim pisanog pristanka nije morao ispunjavati druge uvjete i prakticirati vjeru.

Nova domovina

Umag je bio početna postaja jadranske turneje na koju se uputio Đogić, prenoseći dojmove iz svoje nove domovine opisane u njegovoj knjizi.

Ivan Đogić rođen je u Zagrebu 1985. godine. Interes za geografijom, poviješću i nečim drugačijim odveo ga je na mnoge destinacije svijeta. "Iran u prezentu" njegov je putopisni prvijenac kojim se trudi na edukativan i zabavan način čitatelju približiti egzotičnu, dinamičnu i tirkiznu zemlju Iran. Dobitnik je Nagrade "Dijana Klarić" za najbolju hrvatsku putopisnu knjigu 2021. godine. Uz to, autor je slikovnice "Djeca Irana".

Povezane vijesti

• Iran: 53 osobe uhićene zbog podupiranja IS-a
• Gotovo 12.000 kandidata za izbore u Iranu
• Američki brod ispalio hice prema iranskom plovilu