MEĐUNARODNI KAZALIŠNI FESTIVAL

FOTOGALERIJA / Pula ima puno festivala, ali jedan jedini je PUF

| Autor: Mladen Radić


Iako je nevrijeme u srijedu navečer poharalo Istru, oblačno nebo nad Pulom poslalo je tek nekoliko kapi na grad tako da se svečano otvaranje 30. Međunarodnog kazališnog festivala PUF moglo održati u Malom rimskom kazalištu bez da se premjesti u obližnji Arheološki muzej. Tu, na otvorenom, održan je i ovogodišnji projekt »Anno Domini« s kojim se uvijek formalno otvara PUF koji će trajati do nedjelje navečer na više lokacija.

Kako je rekao predsjednik Saveza amaterskih kulturnih društava - SAKUD Vito Paoletić koji PUF organizira u suradnji sa Kazalištem Dr. Inat i Istarskim narodnim kazalištem, Pula ima puno festivala, ali jedan je jedini PUF.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Duh sveti

- Drago nam je što je on nastao, što se još uvijek odvija i razvija u okvirima SAKUD-a, kazao je Paoletić pozvavši začetnika festivala Branka Sušca. »On je stvorio PUF, živi iz PUF-a, zbog PUF-a, svojevrstan duh sveti ili spiritus movens koji nas sve združuje i iz godine u godinu ustraje na tome da imamo svoj PUF«, komentirao je Paoletić koji je Sušcu uručio dvije mace, dvije skulpture kao više nego zasluženu nagrada za 30-godišnju umjetničku djelatnost. Paoletić se zahvalio svima koji su doprinijeli održavanju 30 PUF-a, a to su Istarska županija i Grad Pula, zaklada Kultura Nova i Arheološki muzej Istre.

- Branko nas je naučio da nijedna predstava na PUF-u nije larpurlartizam. On i njegova mačka, jer ona je ipak u svemu ovome najbitnija, su dovodili kvalitetne, drukčije predstave. Sve što mogu zaželjeti PUF-u, Branku i svima onima koji će doći je da i dalje dolaze predstave s etičkom i estetskom porukom, a što manje predstava za feštu, poručio je pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Emina Popović Sterpin, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada Pule, uputila je jedno veliko »Hvala« Sušcu i svima koji su ga kroz ovih 30 godina pratili i omogućili da festival doživi 30. obljetnicu i postane jedan od tri najdugovječnija i najvažnija festivala u Puli i Istri.

- Drago mi je da vidim da je festival zaista ove godine, barem što se čini po programu, još bogatiji, još šarolikiji, vide se iskoraci i u neke nove tehnologije i nove smjerove, rekla je pročelnica.

O povijesti PUF-a svjedočio je i kratki video, te je najavljeno i ovo 30. izdanje.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Pod oblačnim nebom održan je Anno Domini, u režiji mladog brazilskog redatelja Daniela Passija. Ove godine Anno Domini je rezultat suradnje s brazilskim družinama Terror Barato i Desterro Ateliê te londonskim Overtone Theatreom, dok je suorganizator Arheološki muzej Istre. U projektu su sudjelovali mladi glumci iz Brazila i Italije, te glumci i plesačice iz Dramskog i Plesnog studija INK-a, Soul Flowa i Kazališta Dr. Inat, ali i drugi lokalni umjetnici. Passi, koji je već režirao u Puli, inspirirao se Ovidijevim »Metamorfozama«, začinivši priču segmentima iz nekih drugih klasičnih djela poput »Orfeja i Euridike«. Priča o strasti koja pomjera sve i svakoga, bio čovjek ili neko nadnaravno mitsko biće završila je »Odom radosti« koja nije iskorištena kao himna europske zajednice država nego očito kao jedna zezancija.

Možda i kao mala nagrada samima sebi što su izgurali ovaj projekt bez da ih je potopio pljusak, tako da su imali razloga za zadovoljstvo. Iako se bavi književim klasikom s obzirom da je rezultat desetodnevne rezidencije, ovo je i pulska predstava, prilagođena ovom prostoru koji u nazivu priziva drevno carstvo (i republiku), tako da je ovo pogled na pulsku rimsku baštinu iz perspektive Latinske Amerike. U predstavi su nastupili Pamela Knežević, Rina Reiner, Barbara Jessica Bahtak, Irvin Brajković, Petra Trajčeski, Anna Štifanić, Vladimir Butković, Gordana Trajković, Hela Grgić, Ivona Medić, Šejla Mujdanović, Marko Gašparović, Dominik Dolenc, Lea Komel, Ena Bobalić, Olesia Rusinova, Hana Golub, Korana Daić van der Velde, Katerina Amsler, Filipe Felix, Felipe Carreiro, Francesca Barosi i Daniel Passi.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Obnovljena verzija

Druga predstava prve večeri bila je »Ka-f-ka« starog znalca i prijatelja PUF-a Mehdija Farajpoura kojem je Franz Kafka vječita inspiracija, a i radi se o predstavi koja je svjetsku premijeru imala upravo na PUF-u 2016.

Ovo što je izveo preksinoć je nešto izmijenjena verzija, obnovljena i ponovo postavljena kako bi se obilježila stogodišnjica smrti velikog pisca. Kako se kaže u opisu, radi se o Farajpourovom najautobiografskijem radu po pitanju estetike, pokreta, ritma i slika. Neovisno o Kafki, ovom iranskom umjetniku nadahnuće su sustavi koji kontroliraju pojedinca koji se u tom žrvnju ili vrtlogu osjeća nemoćan, koliko god da se trudi ići u protusmjeru, no sve što radi pretvara se u jednako zamornu i nesavladivu rutinu. Poveznica s prethodnom predstavom je i što Kafka ima svoj »Preobražaj« koji ipak ne završava tako veselo.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Za kraj večeri u festivalskom Klubu Kotač u DC-u Rojc održano je druženje uz razgovor o predstavama i glazbu Tricky D-ja, koji će zabavljati goste i publiku tijekom svih pet festivalskih dana.

Anno Domini

Pod oblačnim nebom održan je Anno Domini, u režiji mladog brazilskog redatelja Daniela Passija. Ove godine Anno Domini je rezultat suradnje s brazilskim družinama Terror Barato i Desterro Ateliê te londonskim Overtone Theatreom, dok je suorganizator Arheološki muzej Istre.

U projektu su sudjelovali mladi glumci iz Brazila i Italije, te glumci i plesačice iz Dramskog i Plesnog studija INK-a, Soul Flowa i Kazališta Dr. Inat, ali i drugi lokalni umjetnici. Passi, koji je već režirao u Puli, inspirirao se Ovidijevim »Metamorfozama«, začinivši priču segmentima iz nekih drugih klasičnih djela poput »Orfeja i Euridike«. Priča o strasti koja pomjera sve i svakoga, bio čovjek ili neko nadnaravno mitsko biće završila je »Odom radosti« koja nije iskorištena kao himna europske zajednice država nego očito kao jedna zezancija

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter