Ovih je dana obilježena 290. godišnjica rođenja Luke Sorkočevića (13. 1. 1734 - 11. 9. 1789.), diplomata i kompozitora, člana Velikog vijeća Dubrovačke Republike, po stilu ranoklasičara, autora prvih hrvatskih simfonija. Ostali oblici prezimena zabilježeni su, navodi literatura, kao Sorgo, Sorgoevich, Sijerkowinsky.

Veza između Pule i Sorkočevića nalazi se u činjenici da je rođena Puljanka sa zagrebačkom adresom izv. prof. dr. sc. Katja Radoš Perković pretprošle godine objavila knjigu »Luca Sorgo, Memoriae - Dnevnik Luke Sorkočevića (1781-1782)«, koju je priredila, transliterirala, prevela i komentirala u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjeka za povijest hrvatske glazbe i Hrvatskog muzikološkog društva, za što je prošle godine dobitnica Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2022. godinu.

Pretklasični skladatelj

Knjiga predstavlja kritičko izdanje dnevnika koji je Luka Sorkočević vodio tijekom boravka u Beču od rujna 1781. do veljače 1782. Sadrži faksimil rukopisa na talijanskom jeziku, transliteraciju, prijevod na hrvatski, kritički aparat, kazalo, tumač imena te uvodnu studiju priređivačice.

Katja Radoš Perković (Arhiva Glas Istre)

Sorkočević je glazbenu naobrazbu stekao u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču. Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije.

- Mnogi su se istraživači povijesti Dubrovačke Republike osvrnuli na diplomatsku aktivnost plemića Luke Sorkočevića/Luce Sorga (1734-1789), danas poznatijeg kao skladatelja pretklasičkih simfonija, a posebno mjesto zauzima njegov Dnevnik koji je vodio za vrijeme boravka u Beču u drugoj polovici 1781. te na putu natrag prema rodnome gradu početkom 1782. godine. Također, poseban interes muzikologa pobudili su podaci o njegovoj percepciji glazbenih zbivanja u austrijskoj prijestolnici, a napose susreti s istaknutim skladateljima i glazbenicima.

Doprinos muzikologiji

Međutim, sva dosadašnja parcijalna istraživanja temeljila su se na informativnom iščitavanju njegovih zapisa, u obliku ne baš urednog rukopisa s mnogo skraćenica i raznih nedosljednosti. Takvi nesustavni i krnji (uglavnom) amaterski prijevodi rezultirali su nizom netočnosti i nepreciznosti, a iznimno vrijedan i zanimljiv izvorni zapis ostao je u drugom planu. U okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost, nazvanog Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u »dugom 19. stoljeću« – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača bila nam je namjera ispraviti taj nedostatak i omogućiti da zainteresirani čitatelji dobiju potpuni uvid u doživljaje vezane uz Lukinu diplomatsku misiju i široki spektar zbivanja kojima je tijekom svog boravka u Beču i ostalim gradovima prisustvovao, vele iz Hrvatskog muzikološkog društva.

Kako se navodi u literaturi »njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljivim napomenama o suvremenicima koje je susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte, stoga ne čudi da umjetnička škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića«.

Autorica »Memorija« Katja Radoš-Perković diplomirala je talijanski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Nade Puttar-Gold. Od 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na znanstvenom projektu dr. sc. Sanje Roić »Hrvatsko-talijanski kulturni odnosi« pri Odsjeku za talijanistiku u Zagrebu. Suradnica je i na poslijediplomskome stručnom studiju konferencijskoga prevođenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2011. obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom »Promišljanje identiteta u hrvatskim prijevodima Goldonijevih komedija«. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Godine 2013. objavila je knjigu »Pregovori s izvornikom: o hrvatskim prijevodima Goldonijevih komedija«.