Govoreći o promjenama u svijetu stripa zadnjih 50 godina, Manara kaže da su itekako prisutne, s jedne strane strip je doživio veću afirmaciju, sada je puno više izražena socijalna komponenta, a u Francuskoj je primjerice i dalje popularan pustolovni strip.

Glavna zvijezda ovogodišnjeg Sa(n)jma knjige u Istri, poznati talijanski strip-autor Milo Manara održao je nekoliko programa tijekom petka i subote.

U subotu se predstavio javnim crtanjem u holu Doma hrvatskih branitelja što su brojni posjetitelji popratili s velikim interesom te fotografirali što to stvara, diveći se svakom potezu, svakoj liniji i nastojeći to čim bolje fotografirati. Bila je to jedna dama kovrčave kose, oblak, vidjelo se more, i naravno označeno je da je to na pulskom sajmu.

Večer prije predstavio je svoj grafički roman "Ime ruže", nastao po čuvenoj knjizi Umberta Eca s kojim je surađivao, a to je, saznajemo, tek prvi dio grafičkog romana koji će uskoro doživjeti i svoj nastavak, odnosno drugi dio.

Kako sažeti strip

- Kada sam krenuo crtati tu grafičku novelu, na molbu Ecove djece te Elisabette Sgarbi, voditeljice izdavačke kuće koju je on oformio, La nave del teseo, pomislio sam, to nije moje polje, moja domena, poznat sam prije svega po crtežima žena, a tu baš i nema žena no nastojao sam sažeti taj roman, razmišljajući kako ga skratiti, jer će imati 120 stranica u dva dijela. Kada je snimljen film "Ime ruže", Eco je bio živ i zdrav i redatelj se mogao s njim konzultirati, no kada sam ja krenuo raditi tu grafičku novelu, njega više nije bilo među nama i to je bilo tim teže, jer on je za mene autoritet. Ništa nisam mijenjao u tekstu, niti slova, ali morao sam dosta kratiti jer znam kako ovaj roman ima nekoliko stotina stranica, kazao je Manara koji je u subotu održao i konferenciju za novinare.

Govoreći o promjenama u svijetu stripa zadnjih 50 godina, Manara kaže da su itekako prisutne, s jedne strane strip je doživio veću afirmaciju, sada je puno više izražena socijalna komponenta, a u Francuskoj je primjerice i dalje popularan pustolovni strip.

- Treba dakako puno paziti da se ne povrijedi nečije vjersko uvjerenje/osjećaji, seksualni odabir i drugo, da se ne povrijede ničiji osjećaji, te kod nekih autora dolazi i do autocenzure, kazao je Manara, a na pitanje poznaje li hrvatsku strip-scenu i ima li tu dobrih autora, kazao je da za njega, na svjetskoj razini postoje autori koji mu se sviđaju neovisno o tome odakle su. Među mladim talijanskim autorima stripa, naveo je da mu se Manuele Fior dopada kao i Paolo Bacilieri, te da cijeni njihov rad i produkciju.

Iako je bio poznat prije svega po svojim erotskim stripovima, Manara je kazao da je sada za njega "godišnje doba zime, kada je tu suho voće i pokoji kesten, te da se bavi drukčijom vrstom stripova". Govorio je i da stripovi trebaju biti politički korektni.

Rad s velikanima

Bilo je govora i o prikazu erotike u commediji all'italiana sedamdesetih, gdje to nije bilo uvijek korektno, kao i o divnim uspomenama suradnje s Hugom Prattom, ističući i veliko prijateljstvo među njima, kako su zajedno radili, promišljali, stvarali. Govorio je i o radu s velikim Federicom Fellinijem, navodeći da je to bila škola za njega, jer je Fellini htio pratiti svaku fazu njegovih radova.

- Bile su to dvije posve drukčije suradnje, ali vrlo lijepe, korisne i puno su mi značile te i dan-danas mi znače, kazao je Manara.

Povezane vijesti

• Pula čita na javnim mjestima
• Putovanje kroz emocije, aktualnosti i ljudska stanja
• FOTOGALERIJA / Milo Manara - između literature, stripa i filma: U Svetim srcima otvorena velika izložba talijanskog autora