Pobjeda Ivice Puljka, predsjednika stranke Centar, na izvanrednim splitskim gradonačelničkim izborima u nedjelju značajna je za cijelu nacionalnu političku scenu. Iako se Puljku može prigovarati da je izbore izazvao bez prijeke potrebe, rezultati koje je ostvario – 66,14 posto glasova u drugom izbornom krugu i osvajanje gotovo polovice mandata u gradskom vijeću prije dva tjedna – pokazuju da su birači željni novih, nekompromitiranih političara iza kojih ne stoje jake stranke i velike stranačke mašinerije.

Uz to, treba ponoviti i stari pokazatelj da se HDZ sve teže probija do birača u velikim urbanim sredinama, sada Splitu, prošle godine u Zagrebu i Rijeci, te da (p)ostaje stranka čiju popularnost drže manje sredine, ponajviše u Slavoniji, Lici i u južnoj Hrvatskoj. U Splitu HDZ nije uspio niti s neovisnim kandidatom Zoranom Đogašom, ali mora mu se priznati da je popularnog fizičara Puljka barem doveo u drugi krug. No, kako će se pobjeda Centra i predsjednika te stranke Puljka odraziti na razini cjelokupne hrvatske političke scene? Dva su moguća odgovora koja se nameću pri traženju rješenja tog pitanja.

Prvi je da će Split, kao nekad Osijek u doba gradonačelnika Zlatka Kramarića i HSLS-a, ostati sredine gdje će politički liberali osvajati većinu ili presudno utjecati na vlast. Splitski birači nisu htjeli niti jednu ponuđenu varijantu desnice, od Željka Keruma i HGK, Domovinskog pokreta, Mosta ili koalicije HDZ-HSS, ali ni ljevice poput SDP-a koji će zajedno s mostašima ipak činiti većinu u gradskom vijeću. Pametno za Dalmaciju nije uspjelo ostvariti svoju politiku odmaka od Centra bez obzira što je Puljkova nova stranka i njihov nasljednik. Split će do narednih redovnih lokalnih izbora 2027. godine ostati liberalan velegrad, sa staloženim gradonačelnikom koji ga želi značajno promijeniti.

Drugi odgovor kojim se prognoziraju posljedice Puljkove pobjede znače dizanje popularnosti liberalnih stranaka u zemlji. Po posljednjem Crobarometru RTL Televizije, Centar početkom srpnja na nacionalnoj razini osvaja 2,6 posto glasova u čitavoj Hrvatskoj. To nije dovoljno za ulazak u parlament, naravno, ali je značajno više od tradicionalnih stranaka poput HSS-a (1,1 posto) ili HNS-a (0,9 posto), što nam pokazuje da nove politike polako nadmašuju stare.

Ivica Puljak ima šanse prevesti stranku na važnost nacionalne razine ako do kraja ove godine, što bi bio idealan start za parlamentarne izbore krajem 2023. ili do ljeta 2024. godine, pronađe još nekoliko kvalitetnih partnera. To mogu biti koalicijski partneri poput Fokusa ili IDS-a, odnosno ujediniti se s određenim strankama, poput GLAS-a koji donosi glasove u Zagrebu, kao što su se pred prošle godine u Centar ujedinile stranke Pametno i Stranka s Imenom i Prezimom. Trenuno je neizvjesna, recimo, suradnja s HSLS-om Darija Hrebaka, ali HDZ ni njima ne jamči novu koaliciju – no izvjesna je mogućnost suradnje s Reformistima Radimira Čačića koji ove jeseni izlazi iz vladajuće koalicije. Osnažen pobjedom u Splitu, Ivica Puljak može pridobiti i nezavisne liste u jakim gradovima, poput one Filipa Zoričića u Puli, čiji liberalni identitet nije u pitanju.

U svakom slučaju, pobjeda Centra u Splitu značajan je događaj na cijeloj nacionalnoj sceni – ostane li ograničen sam na Split ili se pak proširi po političkoj šahovnici.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima