Ekonomski analitičari, poslovni ljudi i predstavnici Vlade raznoliko gledaju na ekonomske prilike u kojima se našla Hrvatska - i sama i kao sastavnica Europske unije te izvjesna članica eurozone od 1. siječnja naredne godine. Po jednima je, kako se kaže, čaša napola puna, a po drugima napola prazna. Preciznije rečeno, za Vladu je porast BDP-a i zaposlenosti siguran i pouzdan podatak da neće biti velike ekonomske krize unatoč inflaciji i energetskoj krizi, dok inozemni i domaći ekonomisti upozoravaju kako nećemo izbjeći recesiju, dok se o depresiji u ekonomiji još ne govori.

Prema riječima domaćih poduzetnika, recesija koja znači opće smanjenje gospodarske aktivnosti sigurno će se dogoditi. Prema udžbenicima ekonomije, ona se mjeri opadanjem realnog bruto nacionalnog proizvoda, padom realnog dohotka, porastom nezaposlenosti i niskim stupnjem iskorištenosti proizvodnih kapaciteta. Padne li BDP u više od dva kvartala, to je službeni početak recesije. Na globalnom gospodarskom prostoru, ulazak jedne zemlje u recesiju znači domino efekt - da će u njega ući i druge ekonomije.

A recesija već kuca na vrata najveće i najsnažnije svjetske ekonomije - Sjedinjenih Američkih Država. Jeremy Siegel, profesor na poslovnoj školi Wharton, potvrdio je kako je za američko dioničko tržište gospodarstvo SAD-a već u recesiji.

Drugi američki makroekonomisti, kao i njihove europske kolege, smatraju da se "osjeća miris recesije", ali on još nije pouzdan znak da ćemo se usmrdjeti u ekonomskom razvoju.

Ipak, neki poznavatelji domaćih prilika, poput Damira Oreščanina, predsjednika udruge Glas poduzetnika i vlasnika tvrtke Poslovna inteligencija, potvrđuju kako bi nas recesija mogla zadesiti. U izjavi za tjednik Lider, Oreščanin smatra kako su uzroci inflacije koju trpimo u tiskanju novca kojim su se pokrili troškovi pandemije te porastu cijena zbog poremećenih opskrbnih tokova i ukrajinskog rata. Posljedica inflacije je smanjenje kupovne moći koja smanjuje prihode gospodarstva - čime se smanjuje poslovna aktivnost i ulazi u recesiju. Guverner HNB-a dr. Boris Vujčić spomenuo je prije nekoliko dana mogućnost recesije u 2023. godine ako dođe do prestanka isporuke plina.  

Da je kupovna moć manja u Hrvatskoj pokazuju i nedavni statistički podaci portala "Ja trgovac" koji pokazuju kako je promet novca u trgovačkim lancima porastao zahvaljujući poskupljenjima, ali je prodaja roba količinski pala za četiri posto. Manje se prodaje čak i sladoleda, mlijeka, mesa i kave.

U takvim okolnostima, kada i ministar financija Zdravko Marić jasno kaže da nema "kristalnu kuglu", važno je znati kako je inflacija u eurozoni 8,1 posto prema podacima za svibanj i da raste. U nas je prešla deset posto na godišnjoj razini. Visoka inflacija ne znači samo skuplji život, hranu od koje moramo odustati i vožnju javnim prijevozom, nego i porast kreditnih stopa. Sve centralne banke - u SAD-u, Velikoj Britaniji te Europska središnja banka - podižu kreditne stope, što će osjetiti svi koji imaju kredite koji nisu ugovoreni s fiksnom kamatom.

Zima bi, prema očekivanjima, mogla recesijski ohladiti europsku ekonomiju bez obzira na prestanak tiskanja novca i pokušaje središnjih banaka da obuzdaju rast inflacije. Mnogo toga ovisi i o eventualnom završetku rata u Ukrajini i sankcijama Rusiji, čije posljedice ne plaćaju samo Rusi nego uvelike i građani EU.

Povezane vijesti

• Bez panike, nismo Englezi!
• Euro za potkusurivanje
• IDS - protreseno, ali ne promiješano!