Hrvatska ove zime neće imati problema sa snabdijevanjem plinom, strujom i drugim energentima. Za razliku od djela država Europske unije čiji se mediji natječu u širenju panike zbog moguće nestašice ili enormnog poskupljenja plina i drugih energenata, čini se da hrvatski građani mogu mirno spavati. Neće biti nestašice goriva kakvo je u postbrexitovskoj Velikoj Britaniji upravo u tijeku, dok su poskupljenja ogrijeva, za koje se najavljivalo kako će biti drastična, odgođena za barem jednu sezonu. Drugim riječima, bez panike, nismo Englezi!

Kako su izvijestili nadležni u HEP-u, ali i ministri u Banskim dvorima, zalihe kojima trenutno raspolaže Hrvatska u skladištu Okoli su na 88 posto i još se pune. Kupljene su prije poskupljenja na europskom tržištu, pa je nadležni ministar najavio da se poskupljenje može očekivati tek poslije 1. travnja. Dakle, za iduću ogrjevnu sezonu.

Uz to, poznato je da Hrvatska crpi dovoljno plina za potrebe kućanstava, dok se uvozi za privredne pogone. Od ove zime Hrvatska nije više ovisna o ruskom plinu koji je do sada kupovala jer je proradio LNG terminal na Krku, pa bi se više dobavnih pravaca, što je politika potaknuta od strane Europske unije i SAD-a da se ne ovisi o Rusiji, mogla pokazati potrebnom prije nego što se bilo tko nadao. Cijena električne energije bit će stavka koja će, ako je vjerovati nadležnima, prva lupiti do džepu građane. To bi se moglo dogoditi krajem zimske sezone, za četiri-pet mjeseci, no uz naglasak da se kućanstva ne bi trebala plašiti toliko da će im to poskupljenje presudno ugroziti kućni proračun.

Odgoda poskupljenja ogrijeva znači da građani mogu barem još jednu zimsku sezonu prespavati u uobičajenim toplotnim uvjetima. Što će biti s drugim poskupljenjima – hrane prije svega – tek će se pokazati. Predviđanja su nezahvalna jer se ni ekonomski analitičari o tome ne mogu dogovoriti. Dok je za jedne porast cijena hrane povezan s povećanom potražnjom vezanom uz turističku sezonu koja će okončati prvim danima listopada, drugi problem vide u poremećenim putovima opskrbe, posebice onima iz azijskih zemalja.

Budući da Hrvatska većinu hrane uvozi iz zemalja Europske unije – sama proizvodi tek dovoljno žita i jaja, uz porast proizvodnje svinjetine – uskoro će se vidjeti jesu li jabuke iz Poljske i povrće iz Italije, Španjolske i Grčke doista krenuli skupljim putovima. Ili trgovački lanci, dok mogu, koriste prilike za poskupljenja zbog vlastitog profita. Hrvatska je, koliko pokazuju oficijelni podaci, energetski sigurna zemlja bez opasnosti da ostane bez najvažnijih energenata usred zime, što je prijetnja koju je osjetila prije desetak godina zbog rusko-ukrajinskog spora. Zima je pred vratima, ali po očekivanim cijenama.

Povezane vijesti

• Euro za potkusurivanje
• IDS - protreseno, ali ne promiješano!
• Zombi apokalipsa u Zagrebu