Izgleda da smo još jednu europsku direktivu samo prepisali, a da nemamo pojma kako ćemo je provesti u djelo. Riječ je o izmjenama Zakona o tržištu toplinske energije koji je prepun ambiocioznih i hvalevrijednih ciljeva, a koji se trenutno u Hrvatskoj ne mogu provesti jer predlagatelj zakona, Ministarstvo gospodarstva, nije oformilo potrebne radne skupine, niti donijelo potrebne pravilnike, niti ih je uputilo u javno savjetovanje.

A izmjene zakona konačno predviđaju plaćanje stvarno potrošene toplinske energije i mogućnost isključenja iz sustava kada potrošač to poželi jer se propisi usklađuju s europskom direktivom koja govori o potrebi individualnog mjerenja i obračunavanja potrošene energije. I ono najvažnije, da se naplata mora temeljiti na stvarnoj potrošnji. I resorni ministar je oduševljen ovakvom idejom, kaže da donosi novu eru u toplinarstvu, i da će mjerenje potrošnje biti preciznije, ali ni on ne zna kako to provesti u praksi. I ugradnja razdjelnika bi trebala biti na europskom nivou i precizinija, iako je poznato da se potrošnja po razdjelniku obračunava »otprilike«, a ne zna se ni kako će se potrošači koji imaju razdjelnike moći isključiti iz sustava.

No, najvažnije je da će se prava kućanstava u višestambenim zgradama koja se griju na toplinsku energiju izjednačiti s korisnicima plinske inflastrukture i sada bi svi trebali moći pratiti svoje troškove za energiju, a nama potrošačima sve bi trebalo biti prikazano jasno i transparentno kad nam stigne račun za grijanje. Lijepo zvuči, europski čak štoviše, no neka naša poduzeća imala su velike probleme s transparentnošću u odnosu s kupcima. Sjetimo se Hrvatskog telekoma koji je početkom dvijetisućitih uporno odbijao korisnicima izlistati popis telefonskih razgovora u proteklom mjesecu i to priložiti uz račun, što je odavno bila praksa u civiliziranom svijetu. Potrošačke udruge morale su se obratiti Ustavnom sudu, a popis poziva kasnije je postao sastavni dio mjesečnog računa svih telekoma.

Bit će stoga zanimljivo vidjeti, na što je u javnom savjetovanju upozorio jedan građanin, kako će vodeće tvrtke u Hrvatskoj za ugradnju razdjelnika potrošačima na jasan i transparentan način prikazati potrošnju, ako znamo da razdjelnici koriste impulse za mjernu jedinicu, a impulsi prema zakonu nisu priznati kao mjerna jedinica. Sada će te famozne razdjelnike topline trebati ugraditi i oni koji to nisu dosad učinili jer će u protivnom morati plaćati malo veću pričuvu za zgradu. Bit će tu svega, reklo bi se u narodu, a ponajviše lijepih želja koje se ne mogu provesti u djelo, kako to obično biva s modernim europskim zakonima koje samo prepisujemo ili se s njima »usklađujemo«. No, ugradnja razdjelnika i transparentan obračun potrošnje nisu jedine novine u stambenim zgradama na koje smo se obvezali zbog usklađivanja s Europskom unijom. Tako bismo do 2030. trebali znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan.

Također, do 2033. trebali bismo obnoviti 26 posto energetski najneučinkovitijih zgrada, na što nas obvezuje revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Jer, zahvaljujući Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021., ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva. Države članice moraju donijeti i mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli, s tim da je već od ove godine zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva.

U Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada zasad se ne predviđaju postupci dekarbonizacije koje propisuje EU, ali se zato predviđa sufinanciranje ugradnje dizala i energetske obnove te osnivanje zajednice suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava izradila bi registar zajednica suvlasnika. Predviđaju se i prekršajne kazne za upravitelje i neodgovorne suvlasnike te uvođenje odredbe o prinudnom upravitelju kojeg imenuje gradonačelnik ako to nisu učinili suvlasnici. Sve navedeno trebao bi pomoći u rješavanju uzroka energetskog siromaštva.

Povezane vijesti

• Lista zvana čežnja
• Jalova rasprava bez odgovora
• Maslačci i oružje