Dva posljednja relevantna istraživanja rejtinga političkih stranaka koja su objavljena u posljednjih tjedan dana pokazuju popriličnu pustoš u areni u kojoj će se iduće godine održati "superizbori". Političkih stranaka koje mogu računati na saborske mandate ima pola tuceta, a ozbiljnijih igrača - samo dvoje. Tako barem pokazuju istraživanja Hrvatske televizije i Nove TV, a slične rezultate donose i ostali - s time da se ne može odrediti redoslijed od trećeg do petog mjesta zbog statističke pogreške koja je četiri ili pet posto.

Drugim riječima, HDZ je prvi s 25 do 30 posto podrške, drugi je SDP s 12 do 15 posto, a izborni prag prelaze, vjerojatno, još Most, Možemo i Domovinski pokret. Kojim redoslijedom, ne može se znati, pa treći možda mogu biti provincijski bukači Bože Petrova, a možda su to i sakupljači gradskog otpada Tomislava Tomaševića.

Slavonski derivat desnog HDZ-a, Domovinski pokret, osnovan unutar HDZ-a i pod vodstvom vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, slabo pjeva na nacionalne sentimente od kada se njihov osnivač Miroslav Škoro vratio estradi, ali mogli bi odigrati ulogu partibrejkera poput HDSSB-a Branimira Glavaša prije tri-četiri izborna ciklusa.

Ostali grijači saborskih fotelja, poput Centra, Fokusa, GLAS-a, Socijaldemokrata, Hrvatskih suverenista, HSS-a, HNS-a, nezavisnih i lažno zavisnih dobivaju maksimalno tri posto glasova, pa bi za iduće izborne kampanje mogli angažirati Tolkienova čarobnjaka Gandalfa da izvede PR čudo koje će ih utjerati u sabornicu.

Izuzetak je jedino IDS - osma izborna jedinica navodno se neće mijenjati - pa su šanse za osvajanje mandata vrlo izgledne. Posebno zbog slabog SDP-a, politike Možemo u Puli i marketinški dobro popraćene akcije uklanjanja bespravne izgradnje - koju je doduše pokrenuo nestranački istarski župan.

Rejtinzi najvećih stranaka mogu se značajno promijeniti kada neodlučni - oni koji će na izbore, ali ne znaju za koga su - odluče. Njih je, naime, oko 20 posto. To neće u Hrvatski sabor uvesti mini-stranke koje su danas ispod jedan posto glasova, ali će pokazati stvarno raspoloženje građana koji žele birati. Na prošlim izborima takvih je bilo oko 48 posto.

Ipak, kad se sve zbroji, HDZ nema većinu u parlamentu, iako je favorit, a možebitna koalicija SDP-Možemo ima šanse predstavljati snažnu konkurenciju. Dobije li HDZ, primjerice, 28 posto glasova, a socijaldemokrati i salonska ljevica 25 posto - tko će vladati Hrvatskom? HDZ ne želi predizborne koalicije - osim možda s Marijanom Petir - dok s Mostom i Domovinskim pokretom ne želi koalirati. Treća koalicija s Mostom - nakon dvije propale - bila bi politička perverzija.

SDP i Možemo možda mogu pronaći partnere - recimo u IDS-u - ili u nekom nezavisnom kandidatu koji se probije iznad izbornog praga. Primjerice, u Ivici Puljku, koji bi na parlamentarnim izborima mogao testirati vlastite šanse za predsjedničke krajem 2024. godine.

Dakle, današnji rejtinzi ništa ne znače za godinu dana. SDP-u se može isplatiti neprekidan rad na terenu, HDZ-u pokušaj da riješi problem obnove, IDS-u da se odlučnije obračuna s bespravnom izgradnjom, što je mogao i prije deset godina...

No, ponovno će se postaviti i pitanje - velike koalicije. Ako ni HDZ ni SDP neće imati dovoljnu podršku, odgovorno bi bilo da pokušaju zajedno voditi zemlju. Ionako su u mnogim potezima vrlo slični.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Nitko nije vječan, pa ni Miletićevi gradski pročelnici. Moraju se sami maknuti. Zoričić ima pravo na svoje ljude
• Politički novi val