PIŠE Dubravko GRAKALIĆ
Što nas čeka nakon odmrzavanja cijena 31. ožujka
Ilustracija / Dubravko Grakalić
Ovog tjedna stigao je još blagdanski poklon iz Banskih dvora. Kako su vladajući potvrdili, zamrzavanje cijena osnovnih živežnih namirnica ostaje na snazi do 31. ožujka 2023. godine. Možda i duže, ali do tog datuma kupovat ćemo devet prehrambenih proizvoda, među kojima su ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, po zajamčenim cijenama koje su na snazi i proteklih mjeseci.
Do istog datuma, da ne zaboravimo, na snazi je i povlaštena cijena električne energije za kućanstva, plina i drugih energenata da bi se lakše, što se kaže, prezimilo uz inflaciju od najmanje 13 posto i poskupljenje ostale hrane od najmanje dvadeset posto.
No, što će se dešavati nakon 31. ožujka ne predviđaju ni u jednom ministarstvu. Prema procjenama, inflacija bi u 2023. godini trebala biti oko šest posto u Hrvatskoj, smanjuje se i inflacije u eurozoni, ali mnogo činjenica o kojima ovisi životni standard ne ovisi o Banskim dvorima, nego o cijenama na svjetskom tržištu. Hoće li ograničavanje cijena ruske nafte imati pozitivan ili negativan utjecaj još će se vidjeti, jer bi poskupjeti mogli ostali proizvođači crnog zlata.
Isto vrijedi i za hranu; Hrvatska nije samodostatna ni u jednoj poljoprivrednoj grani, osim u proizvodnji žita za krmivo, dok je proizvodnja jaja, u kojoj je bila samodostatna, pod upitnikom. Uz to, pitanje ulaska u eurozonu unatoč svim proklamacijama ne znači dao usluge neće poskupjeti, odnosno da obrtnici i mali proizvođači neće zaokruživati cijene na više. Prema iskustvima nekih drugih zemalja, cijena ulaska u eurozonu je inflacija od jedan posto.
Nastavak zamrzavanja cijena hrane do 31. ožujka 2023. ipak pokazuje da je Vlada osjetljiva na standard slabije plaćenog sloja stanovništva, onih koji su na medijalnoj plaći, umirovljenika, nezaposlenih i građana na brizi socijalne skrbi. Šteta što popis zaštićenih cijena ne obuhvaća širi krug artikala, posebice onih koji su potrebni za djecu poput dječje hrane i odjeće, ali možda bi to presložen zadatak za Ministarstvo gospodarstvo. Osim toga, neke zamrznute cijene su nelogične; ograničena je cijena bijelog brašna, ali ne i crnog koje je sada dvije-tri kune skuplje po kilogramu. A zna se da siromašni jedu crni kruh, da ne ponavljamo vic o ruskom sendviču.
Najveći financijski izazov građanima na proljeće, kad se snijeg otopi, neće biti cijena mljevenog mesa i ulja, nego struje i plina. Komercijalni distributeri električne energije, naprimjer, već su svojim korisnicima preporučili da se vrate na javnu uslugu, HEP, jer će tamo uvijek biti jeftinije. Štoviše, i sami odrađuju proceduru da se riješe građana kojima će struja koju su do sada prodavali jeftinije postati preskupa.
Prema mnogim predviđanjima, 2023. će biti ekonomski najteža godina u ovom stoljeću. Ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Vlada će se morati poslužiti umjerenim intervencijama u tržište jer će inače ostati bez građana, a time i birača. Najava da cijena piletine ostaje jednaka do proljeća ide u tom smjeru.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
