Silvia Dai Pra, potomak nekada poznatih i imućnih obitelji Martinčić i Bulian, koji su stvarali ondašnju Svetu Nedelju - Santa Domenicu d'Albona, svoju je knjigu predstavila i u općinskoj vijećnici u Nedešćini

Uoči Dana Grada Labina u Malom kazalištu održana je književno–glazbena večer uz promociju knjige Tullija Vorana "Pabirci Tomasa Lucianija za povijest Labina", djela Silvie Dai Pra, "Ne pozdravljajte nikoga, povratak u Istru" i zbirke pjesama "Lo Schiavone" Daniela Načinovića.

Silvia Dai Pra, potomak nekada poznatih i imućnih obitelji Martinčić i Bulian, koji su stvarali ondašnju Svetu Nedelju - Santa Domenicu d'Albona, svoju je knjigu predstavila i u općinskoj vijećnici u Nedešćini.

Sudbine obitelji

Autorica u knjizi opisuje sudbine obitelji Martinčić i Bulian, uspon i odlazak s ovih prostora u vihoru Drugog svjetskog rata, a time i dio povijesti Svete Nedelje-Nedešćine.

Doc. dr. Martina Damiani s Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljajući knjigu "Senza salutare nessuno. Un ritorno in Istria" (Bez da se ikoga pozdravi. Povratak Istri) talijanske autorice Silvia Dai Pra’ istaknula je da knjiga započinje dolaskom autoričine obitelji na ljetovanje u Istri 1988. godine. Baka Iolanda (zvana Iole) odlučuje ostati u Italiji te prije njihova polaska samo nestane i ostavi im poruku na kojoj piše "nemojte mi pozdraviti nikoga". Iste riječi, koje su ujedno i naslov knjige, predstavljaju i način na koji je baka Iole zauvijek napustila Istru, točnije rodno mjesto 1943. godine, kada je otišla, po noći, "bez da ikoga pozdravi".

- Knjiga osim što rekonstruira dio obiteljske povijesti govori i o povijesnim činjenicama zadnjih stotinjak godina koje su važne za Labinštinu, ali i za ostatak Istre, pa se autorica pita zašto su toliki ljudi, kao i njen pradjed Romeo Martini (rođen Martincich), tragično završili u fojbama. Baka Jole nikada nije o tome željela razgovarati, ali se u njenim očima vidjela tuga i posljedice preživjele traume. Ova knjiga koja hrabro govori o fojbama i o istarskom egzodusu, važna je za Italiju jer se o tim temama još uvijek malo zna, ali predstavlja i nama važnu knjigu jer nas suočava s našom prošlošću koju nikako ne smijemo zaboraviti, rekla je Damiani.

Ostavština

Knjiga Tullia Vorana nastavak je pregleda ostavštine Tomasa Lucianija koja je pohranjena u Državnom arhivu u Rijeci.

- U prvom svesku, Fragmenti povijesti Labina u bilješkama Tomasa Lucianija, koju je Zajednica objavila prošle godine, analizirali smo devet od deset omota koji se nalaze u toj ostavštini i koji se pretežno odnose na mletačko razdoblje. Ova nova publikacija ima za cilj prikazati sadržaj osmog omota koji nosi naziv "Materiali per la storia di Albona. Spigolature e note di Tomaso Luciani" ("Materijali za povijest Labina. Pabirci Tomasa Lucianija").

Ovi se materijali većim dijelom odnose na XIX. stoljeće i ponajviše na austrijsku upravu. Luciani je, pabirčenjem u pravom smislu riječi, pribjegavajući velikom broju raznovrsnih izvora, prikupio u omotu vrlo velik broj bilježaka, koje smo podijelili na poglavlja i poredali kronološkim slijedom, dajući im tako svojevrstan red i smisao, da bi ih bilo lakše čitati i shvatiti. Osim raznovrsnih raštrkanih bilježaka, u omotu se nalaze i određeni Lucianijevi tekstovi koji bi mogli biti valjani temelji povijesne monografije koju je on žarko želio, ali nažalost, nikad nije uspio privesti kraju.

- To su zapravo pravi pabirci koji su dali naziv knjizi. Dio tih podataka odnosi se na srednji vijek, a veći dio na 19. stoljeće. Među njima neki su posebno zanimljivi. Primjerice danas doživljavamo rašku dolinu kao ravnicu, kao veliki pašnjak, no do tridesetih godina 19. stoljeća ona je bila prekrivena šumom i nastanjena brojnim vukovima, zaključio je Vorano.

Zbirka pjesama "Lo schiavone" Daniela Načinovića prava je rijetkost jer ju je labinsko-pulski književnik, novinar, publicist, pjesnik i kantautor napisao na talijanskom jeziku.

- Nekada su poznati ljudi poput Jurja Dalmatinca, Lucijana i Franje Vranjanina i drugih s ponosom kao znak slavenskog podrijetla svom imenu dodavali naziv lo schiavone no kasnije je to u Italiji postao pogrdni naziv za ljude s druge strane Jadrana. Knjiga govori o jednoj stalnoj potrebi da čovjek izađe izvan svog okvira i proširi svoje vidike pogotovo kada su u pitanju druge kulture i druge korespondencije između naroda na obalama Jadrana, rekao je Načinović koji je interpretirao nekoliko pjesama iz svoje knjige.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Minicantanti i mješoviti pjevački zbor "Giuseppina Martinuzzi".

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju