"Imamo čast doručkovati sa živim klasikom srpske, odnosno južnoslavenske književnosti, Svetislavom Basarom", kazao je Aljoša Pužar najavivši gosta Doručka s autorom.

Prisjetio se Basara svog rođenja i djetinjstva u Bajnoj Bašti, ističući da su, premda se radilo o malom mjestu, imali biblioteku, kino, puno kulture i kulturnih zbivanja, i premda nisu postojale sve te tehnologije, živjelo se vrlo kvalitetno. Rekao je i da je imao sretno djetinjstvo i mladost te da je u biti život bio kvalitetniji negoli danas, prisjećajući se raznih valova, usponu mlade kinematografije.

Javni govor

Govorio je i o tome kako srpski mladić postaje roker, navodeći da praktički nema koga to nije probao, da su svi pokušavali svirati gitaru, a bilo je govora i o turbofolku, narodnim pjesmama i bendovima.

- Dostojanstvo se ne stječe samim rođenjem, niti dignitet, naveo je, a u razgovoru s Pužarom osvrnuo se i na činjenicu da, kako je rekao veliki Umberto Eco, svaka šuša dobije prostor javnog govora.

Nisu mogle izostati niti misli o svemu što se dešavalo tijekom godina u Srbiji, o tome kako su neki "pijani advokati s bradom od tri dana krojili sudbine", te kako je preko noći došlo do velikih promjena, u svega nekoliko mjeseci. Bilo je govora i o problematici ćirilice, a Basara je istaknuo da je 1969. godine prvi put vidio natpis na latinici, Ghetaldus, a godinu dana kasnije natpis snack bar. Tako je to bilo do ranih osamdesetih godina, kada nije ništa bilo napisano latinicom.

Također, naveo je kako jedna književnost daje doprinos drugoj, te kako treba što više predstavljati jednu književnost unutar druge, a kazao je i da je "po završetku Drugog svjetskog rata nacizam savladan, ali je i pobijedio", što su pokazale neke slike i prilike. Govoreći pak o najgorim bolestima današnjice, rekao je da bi spisak bio jako dugačak, jer zbilja tu ima svega.

Brojne nagrade

Za Basaru, Pužar je istaknuo da je on, prema pisanju hrvatske enciklopedije, najvažniji srpski postmoderni autor.

Nije moglo izostati niti pitanje o njegovom novinarskom radu. Kazao je tu da "osoba koja radi kao novinar, a nije u stanju napisati barem 2.700 znakova dnevno, treba pod hitno promijeniti posao".

Basara je, kako se moglo saznati, autor više od četrdeset romana, zbirki priča, drama i eseja. Dvostruki je dobitnik NIN-ove nagrade za romane "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" (2006.) i "Kontraendorfin" (2021.). Također, dobitnik je više srpskih i međunarodnih nagrada za književnost, a njegov roman "Fama o biciklistima" smatra se jednim od najboljih romana druge polovice 20. stoljeća u srpskoj književnosti, ali i u znatno širem kontekstu.

SVETISLAV BASARA "Kontraendorfin: disertacija": Živim od pisanja, ali ne knjiga

Knjigu Svetislava Basare "Kontraendorfin: disertacija" (24sata) predstavili, uz autora, predstavio je Miljenko Jergović.

- Znanja o fantastičnoj endokrinologiji i fiziologiji su tu itekako bitna, svi znamo za endorfin, a autor polazi od pretpostavke da Srbi i oni koji sa Srbima žive imaju kontrahipofizu, što luči kontraeodorfin, hormon čemera i jada, rekao je Miljenko Jergović.

Kazao je i da u djelu nema manjka fikcije te da se autor jako intenzivno bavi likom Ive Andrića. Kroz razgovor s Basarom, raspravljalo se i o tome da Andrićeva prisutnost izaziva bijes kod nekih, kao i prisutnost lika Desanke Maksimović.

Govorilo se i o činjenici da postoje dva nosiva lika koji su fikcionalni: Kaloperović, koji je piščev alter ego te Stojković, koji je čista fikcija i puno je draži od nekih drugih likova.

Bilo je govora i o ekranizaciji "Kontraendorfina ", a uz poveznice s Pirandellom.

Autor je govorio o raznim aspektima pisanja, o živom govornom jeziku koji koristi, o lokalizmima u književnosti, kao i o drugim temama. Kazao je da živi od pisanja, ali ne od pisanja knjige, već od svoga novinarskog rada.

- Četrdeset i kusur godina pišem svakodnevno 2.700 do 3.000 znakova. Upravo kao što liječnik svaki dan liječi bolesnike, kao što bilo koji radnik odrađuje svoje profesiju svaki dan, a potom pišem i svoje knjige, kazao je Basara napomenuvši pri tome da ne bi mogao živjeti samo od pisanja svojih knjiga.

Povezane vijesti

• Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri održat će se od 5. do 13. prosinca: DEVET DANA DRUŽENJA S KNJIGAMA U SVETIM SRCIMA I STAROGRADSKOJ JEZGRI
• SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI: Knjige u Svetim Srcima, programi diljem grada
• Direktorica Sa(n)jma knjige u Istri Magdalena Vodopija: Napuštena tvornička hala za knjige i dvorište tvornice za program POKAZALI SU SE KAO ČAROBNA KOMBINACIJA