ROČ
PREDSTAVLJEN ROMAN PRVIJENAC SANJE ŽDRALOVIĆ: "Glagoljski misterij", krimić čija se radnja vrti oko potrage za Misalom kneza Novaka
Potragu za Misalom u "Glagoljskom misteriju" započinje Vida Hellman, lingvistica i spisateljica, ali nije jedina, za njime tragaju i druge osobe, tajna društva, trgovci umjetninama na mračnom webu, iznevjerene ljubavnice, možda čak i neki Novakovi daljnji potomci… Tako se, rekla je predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić, već na početku postavlja pitanje tko je kradljivac Misala, kako je uopće mogao nestati tako važan kulturni spomenik iz strogo čuvanog trezora velebne bečke Knjižnice
Vladimir Pernić kao Juri žakan (Snimila Gordana Čalić Šverko)
"Glagoljski misterij", roman Sanje Ždralović, kulturološki potkovan krimić čija se radnja vrti oko potrage za najljepšim hrvatskoglagoljskim rukopisnim kodeksom, Misalom kneza Novaka (1368.), koji je nestao iz trezora Austrijske nacionalne knjižnice u Beču, a gdje se od 1820. godine čuvao pod signaturom Codex Slavorum 8, predstavljen je na Vidikovcu Želimira Janeša u glagoljaškom gradiću Roču.
Znanstvena podloga i fikcija
Katedra Čakavskog sabora Roč, Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" Buzet i Mala glagoljska akademija "Juri žakan" Roč, istarsku premijeru organizirali su upravo u tjednu održavanja glagoljske akademije koja okuplja male žakniće, učenike šestih razreda iz jedanaest hrvatskih škola.
Potragu za Misalom u "Glagoljskom misteriju" započinje Vida Hellman, lingvistica i spisateljica, ali nije jedina, za njime tragaju i druge osobe, tajna društva, trgovci umjetninama na mračnom webu, iznevjerene ljubavnice, možda čak i neki Novakovi daljnji potomci, neki od njih s dobrim, a neki s manje dobrim namjerama. Tako se, rekla je predstavljajući roman predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić, već na početku postavlja pitanje tko je kradljivac Misala, kako je uopće mogao nestati tako važan kulturni spomenik iz strogo čuvanog trezora te velebne bečke Knjižnice.
Protagonistica romana Vida Hellman vodi kroz mozaik tragova, uličicama Roča, Alejom glagoljaša, Humom, podzemljem grada Senja…, a njen kolega novinar Goran kroz bečku Knjižnicu... Usput čitatelj upoznaje osebujnu galeriju likova, od vrlih intelektualca do mračnih tipova koja autorica vrlo zanimljivo portretira.
Sanja Ždralović i Mirjana Pavletić na predstavljanju romana na Vidikovcu Želimira Janeša u Roču (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Struktura romana, naglasila je Pavletić, vrlo je kompleksna, ima četiri poglavlja, utkanu vrlo zanimljivu grafijsku komponentu, latinica, glagoljica, ali i jezičnu, uključeno je više lokalnih govora pa i staroslavenski. Izmjenjuje se povijest i sadašnjost, znanstvena podloga i fikcija. Zanimljivo je također, primijetila je Pavletić, da roman ima vrlo izraženu edukativnu notu, dobar dio obuhvaća povijesne činjenice, bilješke na glagoljici, transkripte na staroslavenski... Čitatelj malo, pomalo, kroz dijaloge, kroz zaplitanje radnje, dobiva sve važne informacije o Misalu, ali i o drugim značajnim spomenicima i mjestima, primjerice Roču, Aleji glagoljaša, Humu, bečkoj biblioteci, Senju i uskocima.
Veliki interes čitatelja
Diplomirana anglistica i kroatistica, Zagrepčanka Sanja Ždralović književnu prozu do sada je objavljivala uglavnom u časopisima i to kraće i dulje prozne oblike suvremene tematike, koji često sadrže i fantastične elemente. "Glagoljski misterij" njen je roman prvijenac za koji je dobila potporu Ministarstva kulture i koji je prošle godine ušao u najuži izbor među tri najbolja hrvatska romana kandidirana za nagradu "Đalski". Roman je objavljen u izdanju Naklade Ceres iz Zagreba, urednik je književnik Miroslav Mićanović, a recenziju potpisuje akademik Stjepan Damjanović vrsni poznavatelj glagoljske baštine.
Roman je naišao na veliki interes publike i jako dobru književnu kritiku. Tako je Andrea Divić zapisala "Sanja Ždralović uspijeva izuzetno važan element naše kulture pretvoriti u građu s poštovanjem, s mjerom, i donoseći priču koja na neobičan način pokazuje nepresušnost nadahnuća, važnost povijesnih dokumenata, ali i ljepotu i snagu pisma koje se smatra dijelom prošlosti."
Inspiracija je Istra, povjerila je na predstavljanju romana njegova autorica Sanja Ždralović. Oduvijek joj je iznimno lijepa kao podneblje, kao krajolik, a otkako je na fakultetu upoznala i kulturnu baštinu, nekako se s godinama sve pretvorilo u posebnu vibraciju. Prilikom jednog od posjeta Istri, u sklopu godišnjeg odmora, počela se rađati ideja da upravo u Istru smjesti dobar krimić koji bi približio kulturnu baštinu čitatelju koji voli atraktivan sadržaj.
Govoreći o zapletu, Ždralović je istaknula kako protagonistica romana dolaskom u Roč započinje istragu o tome postoji li u gradiću glagoljska akademija, tajno društvo, koje su osnovali navodno slavisti, znalci, jezikoslovci, lingvisti, a kojima je cilj vratiti sve hrvatske glagoljske spomenike koji se ne čuvaju u Hrvatskoj pa je to jedan od mogućih motiva krađe Misala kneza Novaka, jednog od najljepših glagoljskih rukopisa, atraktivnog mnogima.
Intrigantno i edukativno
Novakov Misal nastao je iz pera kraljevskog viteza kneza Novaka od Ostrovice Ličke. Odlučio je napisati ga za spas svoje duše i kao zavjetni dar crkvi u kojoj će jednog dana biti pokopan. Knez Novak je osobno u kolofonu knjige to i zapisao. Tako je on, plemić i vitez, u povijesti ostao upamćen, ne po maču, već po peru! A kako zvuči ta oporuka mogli su čuti svi koji su se okupili na promociji romana. Pročitao ju je ročki književnik Vladimir Pernić kao ročki žakan Juri. Vrijedan kodeks stoljećima je služio u Roču, ponajprije u Nugli jer kupljen je za tamošnje crkvice sv. Jelene i sv. Petra, a sada našao i u središtu jednog novovjekog, napetog i dinamičnog romana, koji žanrovski pripada (kulturološkom) krimiću - intrigantom, ali i edukativnom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
