(Snimio Manuel Angelini)
U srijedu navečer program na Sa(n)jmu knjiga započeo je uz Predraga Fincija i predstavljanje njegove 30. knjige, "Filozofske priče" na što je Aljoša Pužar kazao da je Finci "star" koliko i Sajam, za što je dobio i tortu. Veza filozofije i knjige stara je koliko i filozofija, a Pužar je ovo djelo definirao jedinstvenom knjigom punom eseja, to je osobna knjiga, svjedok i nesvjesna biografija duše. Počinje pjesmom, a ima tu mnogo priča, kombiniraju se žanrovi, te autor je govorio o tome kako je biti književnik ili filozof, a govoreći o miševima i mačkama kazao je da mačkama nitko ništa ne može, kao niti književnosti.
- Sva su vremena bila teška, u tramvaju sam bio jedini koji je čitao, pisanje za pisce najvažnija je stvar na svijetu. Hegela sam pročitao eto već 31. put, kazao je govoreći i o osobi iz taksija za koju je mislio da je taksist, a kada mu je rekao da čita Spinozin "Traktat", malo se začudio i ispostavilo se da je to bio svećenik. Svako je veliko umjetničko djelo slojevito, a film "Treći čovjek" gledao je oko 200 puta i za godišnjicu braka pitao je ženu da mu pokloni CD s tim filmom. Naveo je i skepsu prema postmodernoj. Nešto više o knjizi moglo se saznati iz čitanja Aljoše Pužara koji je pročitao nekoliko ulomaka.
- Ovo je moja osobna knjiga, moja knjiga svjedok, moja nesvjesna biografija duše, da upotrijebim Nietzscheovu misao. Kombinacija različitih žanrova bila mi je potrebna da radim ono što radim cijeli svoj život. Ja sam pripovjedač ideja i u ovoj knjizi pripovijedam svoje ideje, ono što je za mene filozofija, kazao je Predrag Finci. Za sebe kaže i da je stalno optimist i smatra "Ovo je ključna kriza, ali napravit ćemo kvalitativni skok i pred nama je situacija nove renesanse".
- Tek ukoliko odgovorimo na naša osobna pitanja, tek kada odgovorimo na etička pitanja, postaju važna ontološka pitanja. Jedino ukoliko mi nađemo svoju osobnu sreću možemo govoriti o sreći drugih i pomoći drugima zaključio je.
Potom se predstavio Mihail Šiškin, ruski autor uz voditeljicu programa Tatjanu Peruško. Voditeljica je istaknula da je riječ o rusko-švicarskom autoru. Djelo "Moja Rusija" napisao je 2019. godine, dakle prije rata, sada je nedavno kod nas prevedeno, a kazao je da su dva poglavlja poput futura prvog i futura drugog.
- Ja sam jedini odgovoran za svoj vlastiti život, za ono što činim. I ukoliko vidim da moja država i moj narod čine zlo ja ću biti protiv te države i protiv tog naroda, kazao je Mihail Šiškin o korijenima kulture straha u Rusiji, šutnji kao mehanizmu preživljavanja, oslobađanju iz kruga kolektivne, plemenske svijesti i mogućnosti prijelaza na individualnu svijest uz pomoć kulture i obrazovanja.
- Sretan sam što je djelo prevedeno. Ako vam se svidi tekst, to sam ja zaslužan, ako vam se ne svidi, to je prevoditelj kriv. Kod nas postoji jedna čudna stvar, pojava, ako je car pravi ili krivi, ako je car pravi - to je red, ako je krivi - to je anarhija. Staljin, štogod da je lošeg napravio, još ga vole, Gorbačov je izgubio hladni rad, na Zapadu ga vole, a preziru u Rusiji, a Jeljcin je shvatio da treba doći do pobjede u malom ratu i njegovi generali su mu rekli da će u par dana dobiti rat. No, izgubio je u prvom čečenskom ratu i nije mogao biti car. Samo pobjeda u ratu daje legitimnost, naveo je ističući "Rusija je spremna za novog cara, a novi car nije spreman za Rusiju".
Bilo je tu govora o raznim temama, o tome kako je u školama portret Tolstoja, ali nigdje nema njegovog citata "domoljublje je ropstvo", kako je ruski jezik talac Putinova režima, kako treba sačuvati dostojanstvo ruskog jezika i književnosti, govorilo se o prijevodima ruskih autora, a na pitanje Tatjane Peruško smijemo li danas voljeti Rusiju kazao je "može se voljeti kulturu i glazbu, ali ne mogu se voljeti oni koji odlaze ubijati".
- Ovo što se danas događa u Rusiji je poput ruke koja se nalazi u rukavici prošlosti. Današnja struktura vlasti u Rusiji ista je kao u doba Zlatne horde gdje je vladala piramidalna struktura s vladarom na vrhu i gdje ne postoje nikakva prava. Isto je bilo i u Carskoj Rusiji i u doba Staljina. O nekoj tajanstvenoj zagonetnoj ruskoj duši moguće je govoriti samo onome tko nema nikakve informacije", kazao je Mihail Šiškin, dobitnik Ruskog Bookera, Putinov oponent i ruski disident.