NOVA ISTRA
Poezija, proza, osvrti i prilozi o zavičaju
Ilustracija (Unsplash)
Nedavno su objavljeni brojevi 1 i 2 časopisa za književnost, kulturu i umjetnost Nova Istra, i to u dva odvojena sveska.
Broj 1 donosi nove književne uratke Veljka Barbierija, Branka Čegeca, pokojnog Drage Orlića, Mladena Jurčića, Lane Derkač i Borisa Domagoja Biletića. Tu je i in memoriam za Fabijana Lovrića (1953.-2023.) te njegove neobjavljene pjesme, za autorova života prihvaćene za objavljivanje u Novoj Istri. Izbor pjesama Monike Herceg predstavljen je prilikom gostovanja na pjesničkom susretu Kod Marula 2021. godine, a u časopisu je objavljeno nekoliko njezinih uradaka.
Eklektika i postmoderna
"Rođaci iz Trsta" pripovijetka je Gianne Dallemulle Ausenak iz zbirke pripovijedaka "Con voce minima", a koju je s istromletačkog prevela Lorena Monica Kmet. Gianna Dallemulle Ausenak (1938.-2009.) bila je pulska pripovjedačica, pjesnikinja, prevoditeljica i autorica znanstveno-publicističkih članaka te književnih kritika. Pisala je na talijanskom književnom jeziku i na istrovenetskom dijalektu. Više puta nagrađena je na međunarodnom književnom natječaju Istria Nobilissima i drugima.
- Gramsci je glavni razlog zašto je komunizam u Europi propao vidio u tome što je buržoazija još uvijek čvrsto kontrolirala institucije, navodi Albino Crnobori, koji u časopisu donosi dva zapisa naslovljena "Gramsci, partija" i "Karizmatska ličnost".
Prikaz knjige Božice Brkan i Borisa Domagoja Biletića "Breberika&Eklektika" (Biblioteka KAJ & ČA, Susreti, knj. 9, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2022.) potpisuju Božica Pažur i Milan Rakovac.
- Svijest o duhovnom nasljeđu, u novoj postmodernističkoj kajkavskoj zbirci Breberika, Božica Brkan podupire florealnom asocijativnošću, zapisala je Pažur, a Rakovac, u svom posve osebujnom eseju, navodi "Biletić detto Bob se fida zatući nuos u nevidno i spridvidno i uzadvidno, rabi kuraja, nu, samo ča se vidi da vuon tamo i vidi, tamo, din, di drugo niš ni viti i tako di još ne moreš viti".
Kritičke pristupe i osvrte u časopisu potpisuju Matija Ivačić, Dunja Detoni Dujmić, Nada Galant, Ljubo Krmek, Nikica Mihaljević i Tomislav Žigmanov.
Čovjek beskućnik i "cyborg"
"Umjetna inteligencija? Pojest će čovjeka, zapravo cyborga, a da taj niti ne primijeti. Ako već ne za doručak, a ono za večeru", jedan je od "Aforizama u letu" s kojima se otvara drugi broj ovogodišnje Nove Istre.
Nove poetske i prozne uratke potpisuju Boris Domagoj Biletić, Tomislav Milohanić Slavić, Igor Šipić, Dolores Butić i Ana Brođanac, a oglede Irvin Lukežić i Albino Crnobori.
Pjesme Gustava Marcela Galliana, argentinskog pjesnika, kulturnog djelatnika i profesora na Sveučilištu u Rosariju sa španjolskog je prevela Željka Lovrenčić.
- Kracauer je u filmu vidio distrakciju i kaleidoskop kojim se ubrzavanje povijesti odigrava kao povijest "Transcendentalnog beskućništva" modernog čovjeka koji svoju egzistenciju mora očuvati od prijetnje raspada društva i zato je samo privremeno unutar vlastita doma kao kod svoje kuće, iako je njegova sudbina lutanje neizmjerno, život u prolazu jednosmjernom ulicom koja vodi u beskrajnu samoću apsolutne slobode. Zapisao je to Žarko Paić koji u eseju pod nazivom "O mesijanskome realizmu" tematizira o filmskom mišljenju Siegfrieda Kracauera.
Stari i novi narodni junaci
Josip Šiklić, osvrće se na djelovanje Saše Šantela, prvog ilustratora Nazorovog djela "Veli Jože". Za njega navodi "likovni pedagog po pozivu i školovanju, bio je jednako doma na likovnom i glazbenom području, što je pak rijetkost jer je likovna umjetnost po izražajnim sredstvima i recepciji oprečna glazbenoj".
O knjizi Davora Mandića "Fojbe: Mit i stvarnost" pišu Ivo Goldstein i Mihael Sobolevski te ističu da je "ova knjiga nemjerljiv doprinos hrvatskoj historiografiji, da se već jednom ova problematika interpretira na znanstven i istinit način".
Josip Bratulić i Nevio Šetić pišući o knjizi Ante Cukrova "U duhovnom logoru" navode da je to djelo vrijedan stručan i znanstveni doprinos povijesti pučkoga, odnosno osnovnog školstva u Istri, ali i širim društvenim i političkim odnosima od vremena hrvatskoga narodnog preporoda u Istri, a osobito od 1918. do 1945.
Prikaze i osvrte potpisuju Ivan Bošković, Tin Lemac, Adrian Cvitanović, Vinko Brešić, Igor Šipić, Đuro Vidmarović i Franjo Nagulov.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
