Gradio svoju egzistenciju od članka do članka, od istine do istine, seleći se od grada do grada

Autori romana Ognjen Rađen i Natalija Grgorinić (Osobna arhiva)

Vrlo obimnog te nadasve složenog posla prihvatio se ližnjanski spisateljski i životni par Natalija Grgorinić - Ognjen Rađen. Oni su poznati po tome što sva svoja djela stvaraju četveroručno, uvijek zajedno promišljaju, analiziraju te idu od ideje do realizacije. Nedavno su objavili roman "Joso" koji je temeljen na rijetkim, istraživanjem potvrđenim detaljima iz života Jose Defrančeskog, novinara i književnika rodom iz Ližnjana.

Snažno i uvjerljivo

Upravo ta poveznica - Ližnjan kao mjesto radnje i polazište svega te ljubav prema pisanju - i ovaj se spisateljski par osim književnošću bavio i novinarstvom, čine to štivo još snažnijim, uvjerljivijim.

Na više od 500 stranica, ali gdje nema ponavljanja i suvišnosti i gdje štivo nikada nije dosadno, već se može pročitati i kao biografija i kao kronika jednoga vremena, autori prikazuju razdoblje dulje od sedamdeset godina, oslikavajući pri tome odnos između povijesnih događanja i privatne, intimne, male, ali neumoljive sudbine pojedinca, koji je imao sve samo ne lagani život.

Naslovnica knjige "Joso" (Vanjski izvor)

Da novinarstvo nije nimalo lagan posao poznato je - kako nekada tako i danas. Defrančeski se bavio pretežito istraživačkim novinarstvom te bio je prisiljen graditi svoju egzistenciju od članka do članka, od istine do istine, seleći se od grada do grada, u svakom podjednako nedobrodošao, u svakom podjednako stranac. Težak profesionalni put odredio je i njegov život, odnosno njegov životni put, njegove odabire, i sve je u biti bilo uzročno-posljedično povezano.

Zato i ne čudi odabir autora što su koncipirali naraciju u dva paralelna pripovjedna toka odvojena zasebnim poglavljima, glavnim likovima i vremenom događanja. Dok prvi tok klasičnom naracijom kronološki prati Josin život od ranog djetinjstva u Istri, dakle od početka 20. stoljeća, pa sve do smrti glavnog lika u Argentini kasnih 1970-ih, drugi narativni niz postmodernistički je fragmentiran i smješten u suvremeni Ližnjan u koji se iz Zagreba k roditeljima vraća novinarka Elena.

Tu dolazi do izražaja i ta atemporalnost bavljenja novinarstvom, pokazavši sve ljepote i čari, kao i dubinu problematike toga posla. I Elena je u nezavidnoj situaciji, izložena nemirima razne vrste, te nastoji stvoriti, složiti mozaik fragmentima vlastitoga djelovanja, ali želi i sastaviti fragmente iz Josina života, a o njemu se ne zna puno. Građa o njemu nije sustavno dokumentirana ni zabilježena. Tako dolazi do simbioze raznih tema, motiva, potrage za istinom, sastavljanje Defrančeskijevog života kroz višestruku analizu i interpretaciju činjenica iz njegova života, ali tu je i splet ljudskih tema.

Traumatično iskustvo

Na stranicama romana kroz vrijeme i prostor dodiruju se i isprepleću teme gubitka, proživljenih trauma, odanosti obitelji, teme pisanja, roditeljstva, putovanja…

Defrančeski kao dijete, civil, podanik Austro-Ugarskog Carstva početkom Prvog svjetskog rata prognan je, zajedno s majkom, braćom, djedom, bakom i ostalim suseljanima te brojnim stanovnicima južne Istre, najprije u Mađarsku, a zatim u austrijski Gmud, u logor u koji su vlasti odlučile smjestiti civile iz graničnih područja carevine pod izlikom da ih sklone od ratnih stradanja. Ovo traumatično iskustvo zauvijek je obilježilo Josin život.

Potom se, zbog raznih okolnosti, selio se iz grada u grad, od Duge Rese i Zagreba, do Banja Luke, Varaždina i Osijeka. Nakon toga odlazi put Argentine, odakle se nikada nije vratio, te u biti nestao je u još uvijek nerazjašnjenim okolnostima sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada su i u ovoj zemlji vladale specifične prilike, niti malo lagane.

Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen sa sinom Ljubomirom žive u Ližnjanu i pišu isključivo zajedno već 25 godina. Autori su sedam romana i dvije zbirke priča. Natalija je 1999. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Ognjen je 2022. magistrirao likovnu umjetnost na Šoli za risanje in slikanje u Ljubljani. Zajednički su pohađali i završili magistarski studij iz kreativnog pisanja na Otis College of Art and Design u Los Angelesu (2005.) te obranili doktorsku tezu na temu teorije autorskog suradništva na Sveučilištu u Clevelandu (2012.). Već više od deset godina uspješno u Ližnjanu vode Knjižnicu i književno svratište ZVONA i Nari.

Autori su za rukopis romana "Joso" dobili potporu književnom stvaralaštvu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za 2020. godinu, a tisak romana potpomogle su Istarska županija i Grad Pula.