Festivalskoj publici predstavio se Teatar Koper, s kazališnim klasikom, predstavom "Služkinji" (Sluškinje) kontroverznog francuskog pisca, dramaturga i aktivista Jeana Geneta. Riječ je o uspješnom redateljskom prvijencu mladog redatelja Ivana Lobode, a glavne uloge povjerene su mladim glumcima Ivanu Tepšiću i Blažu Popovskom u ulozi Sluškinja te iskusnom Igoru Štamaluku koji utjelovljuje Gospu
Publika Zlatnog lava je predstavi dodijelila ocjenu 4, 25
Preksinoć, druge večeri 22. Međunarodnog festivala komornog teatra "Zlatni lav" u umaškom Kazalištu "Antonio Coslovich" predstavio se festivalskoj publici Teatar Koper, s kazališnim klasikom, predstavom "Služkinji" (Sluškinje) kontroverznog francuskog pisca, dramaturga i aktivista Jeana Geneta. Riječ je o uspješnom redateljskom prvijencu mladog redatelja Ivana Lobode, a glavne uloge povjere su mladim glumcima Ivanu Tepšiću i Blažu Popovskom u ulozi Sluškinja te iskusnom Igoru Štamaluku koji utjelovljuje Gospu, središnji dramski lik oko kojeg se gradi priča u predstavi.
Radnja drame se odvija početkom tridesetih godina XX. stoljeća u bogato uređenoj spavaćoj sobi Gospe gdje sluškinje, sestre Claire i Solange uvježbavaju "scenu" s Gospom koju glumi Claire i Claire koju glumi Solange. U toj si igri daju pravo ulaska u Gospinu spavaću sobu bez njenog znanja, odijevaju njenu odjeću, nakit, koriste njenu šminku... Odvijanjem radnje publici postaje jasno da njihova igra personificira jal zbog servilnog odnosa u koji su stavljene te u kontekstu društvenih odnosa generalizira pobunu protiv klasnih razlika onoga doba, odnosno, jedino u toj igri u odsustvu Gospe sestre se uspijevaju približiti slobodi.
U svojoj dramaturškoj slojevitosti te isprva zabavnoj igri, sestre postepeno otkrivaju publici svoj opaki plan, da se tu ne radi o benignoj igri (bijegu iz stvarnosti) uživljavanja, već one prakticiraju kako ubiti Gospu. Istovremeno publika prati i njihove konfliktne odnose te međusobno obračunavanje koje u svakodnevnici prikrivaju u tišini svog potkrovlja.
Zabavno i dramatično isprepliću se scene na pozornici, dok mladi glumci- sestre vješto insceniraju morbidne scene opsesivnog ubojstva. Proniknemo li bolje u temu Genetovih "Sluškinja", kontekstualno ju možemo smjestiti u recentno vrijeme gdje je u rastu alijenacija i ljudi sve češće koriste društvene mreže za međusobnu komunikaciju pretvaranjem u neke "druge" osobe, zamjenom stvarnog svijeta u virtualni u kojem vjeruju u vlastite laži.
Claire i Solange su svojom energijom i dijalogom potakle posjetitelje na razmišljanje o složenosti međuljudskih odnosa.
Ova predstava Jeana Geneta, za kojeg se tvrdi da ju je nadahnuo veliki zločin papinskih sobarica i sestara početkom 1933. godine je najčešće uprizorena kazališna predstava, a prema uputama autora igraju je muškarci, pa su ovaj zahtjevan projekt identifikacije sa ženskim likovima nadahnuto odradili vrlo mladi slovenski glumci.
Publika je predstavi dodijelila ocjenu 4, 25.