Izložba ostvarena je u suradnji s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru predstavlja rezultate višegodišnjih arheoloških istraživanja nalazišta provedenih uokolo otočića Mali i Veliki Piruzi u rovinjskom arhipelagu. Sustavna arheološka iskopavanja nalazišta provodio je MCPA Zadar u suradnji s Bavarskim društvom za podvodnu arheologiju, te uz financijsku pomoć Turističke zajednice Grada Rovinja i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Nakon što je prošloga tjedna u Muzeju Grada Rovinja otvorena prva u nizu izložbi iz ovogodišnjeg ciklusa "Potonuli brodovi", ova se izložbena priča nastavila otvaranjem postava "Veliki Piruzi – Rimski brodolom na hridi kod Rovinja". Izložba otvorena u prizemlju rovinjskog Muzeja ostvarena je u suradnji s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru.
Radi se o izložbi koja predstavlja rezultate višegodišnjih arheoloških istraživanja nalazišta provedenih uokolo otočića Mali i Veliki Piruzi u rovinjskom arhipelagu. Sustavna arheološka iskopavanja nalazišta provodio je MCPA Zadar u suradnji s Bavarskim društvom za podvodnu arheologiju, te uz financijsku pomoć Turističke zajednice Grada Rovinja i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Tijekom četiri godine istražen je novopronađeni brodolom kasnoantičkog trgovačkog broda kod hridi Piruzi. Završetak ove etape pratila je izložba arheoloških nalaza u Arheološkom muzeju Istre u Puli, kao i opsežna dvojezična monografija, a od sada će konačno i Rovinjcima biti predstavljena njihova kulturna baština.
Izložba prikazuje rezultate istraživanja ovog rimskog brodoloma iz 5. stoljeća. Posjetitelji izložbe na predstavljenim panoima u Muzeju mogu iščitati podatke o tijeku istraživanja, metodologiji koja je pritom primijenjena, ali i priču o samome brodu koji je, kako navodi Luka Bekić, voditelj ovog projekta, iz područja Sjeverne Afrike vozio robu za neke od sjevernojadranskih luka, ali je pritom nastradao najvjerojatnije zbog jakog juga kod hridi Veliki Piruzi.
Također, u Muzeju su izloženi pronađeni artefakti koji predstavljaju tek dio tereta ovog kasnoantičkog trgovačkog broda.
"Većina je toga odnesena davno, 70-ih i 80-ih godina, a učinili su to neodgovorni ronioci. Međutim, kroz četiri godine itsraživanja uspjeli smo ispod dubokog sedimenta pronaći samo još ostatke cijelog tog bogatog tereta", objašnjava Luka Bekić iz MCPA Zadar.
Najveći dio tereta na brodolomu kod Velikog Piruza činile su amfore, spremnici velikih dimenzija koji su bili pogodni za transport različitih vrsta tekućina – osobito maslinovog ulja ili vina, ali su mogle služiti i za transport drugih namirnica. Među njima, najbrojnije su one afričke.
Uz amfore, dio keramičkih nalaza s brodoloma kod Velikog Piruza pripada i različitim formama uporabnog posuđa.
U Muzeju su izloženi dijelovi amfora, razno keramičko posuđe, ali i jedan od najzanimljivijih nalaza s brodoloma – rijedak primjerak rimskog dubinomjera, drevnog navigacijskog instrumenta, ujedno jednog od najvažnijih navigacijskih izuma antičkog moreplovca. Osim što je predstavljen originalni primjerak, zbog njegove je atraktivnosti izrađena i replika, a kako bi se dubinomjer približio publici koja će se, putem interaktivnog "kutka", moći okušati u mjerenju dubine na rimski način.
Uz Luku Bekića, izložbu su otvorili Maja Marić u ime Muzeja Grada Rovinja, a otvorenje su uveličali pročelnica Maria Črnac Rocco u ime Grada Rovinja i Sandro Žufić, zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Rovinj, koja je pružala podršku tijekom istraživanja. Otvorenje je upriličeno bez publike, ali uz prijenos uživo na Facebook stranici Muzeja.
Za posjetitelje će izložba biti otvorena sve do konca rujna, u radno vrijeme Muzeja, od 10 do 18 sati, s pauzom od 12.30 do 13.30, što će vrijediti za travanj.