Da uistinu postoji svjetlo na kraju tunela, pokazale su dvije izložbe u režiji i prostorima Muzeja grada Rovinja, koji je nakon više godina pauze ponovno i nakratko otvorio vrata rovinjskog hrama kulture.

Dio izložbe posvećen Aleksandru Garbinu

Konkretno, u povodu obilježavanja 70. obljetnice osnutka Muzeja, ali i obilježavanja Dana grada i blagdana svete Eufemije, svečano su otvorene dvije izložbe - "Muzej na temeljima grada: rezultati arheoloških istraživanja" i "Studija slučaja: Rovinj! Muzejska građa kao raison d'être jednog muzeja", koje su posjetili brojni građani, p(d)okazujući da interes za izložbenu i izlagačku djelatnost ne jenjava.

Dapače, čini se da je višegodišnje zatvaranje Muzeja zbog rekonstrukcije, (najava ponovnog otvorenja 2025. godine), kao i iz istih razloga crkvice svetog Tome, (u kojoj se također odvijala izlagačka djelatnost), dovelo do primjetnog zanimanja za novim/starim eksponatima koje se kriju iza vrata Muzeja.

(Snimila Nina Orlović Radić)

A kada e riječ o novim/odnosno starim stvarima, ovog puta prikupljenih u izložbu pod nazivom "Studija slučaja:Rovinj! Muzejska građa kao raison d'être jednog muzeja", valja reći da je osim divljenja izazvala i brojne emocije. Naime, među izložbenim eksponatima našla su se i dva rada nedavno preminulog rovinjskog slikara i kipara Aleksandra Garbina - instalacije Samuraj i naočale.

Na prvom katu Muzeja postavljena je izložba "Studija slučaja: Rovinj! Muzejska građa kao raison d'être" jednog muzeja koja prikazuje segment muzejskog rada koji često ostaje van pogleda javnosti. Izložba vizualizira na koje je sve načine rovinjski muzej u svom sedamdesetogodišnjem postojanju skupljao umjetničku građu, koje su sve manifestacije, događaji, osobnosti utjecale na formiranje zbirki u obliku u kojima ih danas baštinimo.

(Snimila Nina Orlović Radić)

(Snimila Nina Orlović Radić)

Jedan od temeljnih načina skupljanja građe su otkupi i donacije, a 2023. godine Muzej je otkupio nekoliko ključnih radova Aleksandra Garbina, koji nas je nedavno napustio pa je dio izložbe posvećen upravo njemu, rovinjskom osebujnom umjetniku, vizionaru koji je često živio van prostora i vremena kojemu je pripadao.

Među odabranim radovima mogu se vidjeti i oni koji do sada nisu imali priliku biti izloženi te se na taj način dodatno valorizira bogati likovni fundus muzeja. Ova je izložba rezultat istraživanja puteva prikupljanja muzejske građe, s naglaskom na sustavno i dosljedno vođenje muzejske dokumentacije, naglasila je autorica i kustosica izložbe Elizabeta Rogović.

(Snimila Nina Orlović Radić)

Više riječi o izložbi postavljenoj u prizemlju Muzeja, prostoru u kojem se još uvijek provode istraživački radovi vezani uz rekonstrukciju zgrade moglo se čuti od ravnateljice Muzeja Vilme Bartolić.

Urbanistički razvoj Rovinja

- Riječ je o djelu nalaza pronađenih tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih 2021. i 2022. godine, a kroz koje se može prati urbanistički razvoj Rovinja od kasnoantičkog naselja do spajanja otoka s kopnom i vremena izgradnje palače Califfi. Uz to, mogu se vidjeti i dijelovi gradskih bedema koji se nalaze u temeljima zgrade te dobiti uvid u to kako je nekoć izgledao ovaj, do sada neistraženi, dio grada.

(Snimila Nina Orlović Radić)

Uz ovu izložbu, valja spomenuti da je arheološka istraživanja radio Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za kopnenu arheologiju iz Juršića koji je i suorganizator ove zanimljive prezentacije, dok je autor tekstova voditelj istraživanja Josip Višnjić. Izložbe ostaju otvorene do 31. listopada i mogu se posjetiti od ponedjeljka do subote od 10 do 12 i od 16 do 19 sati.

Povezane vijesti

• U povodu 77. obljetnice osnivanja Talijanskog bataljuna "Pino Budicin": "MANCANO ALL’APPELLO – NIJEMA PROZIVKA" U MUZEJU GRADA ROVINJA
• VELIKI PIRUZI: Arheološki nalazi rimskog brodoloma na hridi kod Rovinja predstavljeni publici
• ROVINJSKI MUZEJ SE PRIDRUŽIO PROSLAVI DANA GRADA: Uz besplatan ulaz, ukrašen balkon i otvorena izložba