Slika rovinjskog slikara amatera Tonija Macchija iz fundusa Muzeja svjedoči o nevremenu 28. studenog 1965. godine, a fotografija Dušana Ivančevića o posljednjem nevremenu 10. veljače 2016. godine. Na izložbi se mogu vidjeti i snimke istog nevremena Daniela Cerina te iz dokumentacije Muzeja. Izložbe o potonulim brodovima može se pogledati do konca rujna
izlozba uz dan grada rovinja
Ovogodišnjoj proslavi Dana grada Rovinja i blagdana njegove zaštitnice, svete Eufemije, pridružio se i rovinjski Muzej. Tako je u četvrtak svoj prepoznatljiv balkon presvukao u svečano, cvjetno ruho te time ponovno oživio tradiciju ukrašavanja prozora i balkona na dan svete Eufemije. Osim toga, čitavog je dana ulaz u Muzej za sve posjetitelje bio besplatan, a, osim postojećih izložbi, mogli su pogledati i onu najnoviju, otvorenu upravo na Dan grada.
Radi se o završnoj izložbi ciklusa "Potonuli brodovi/Navi affondate" s motom "Fali more drž' se kraja!/Lauda el mar e tente a la tiera!". Ciklus je započeo još u travnju otvorenjem izložbe "Zambratija" o prapovijesnom šivanom brodu iz sredine 5. stoljeća, nakon koje su uslijedile izložbe "Veliki Piruzi" o rimskom brodolom na hridi kod Rovinja, "Brodolom Mijoka" koji je razotkrio tajnu mletačke galije i pirata s početka 17. stoljeća te "Baron Gautsch" koja je predstavila predmete s parobroda austrijskog Lloyda koji je, kao prva žrtva 1. svjetskog rata, potonuo blizu Rovinja.
One, zahvaljujući brojnim arheološkim nalazima i povijesnim izvorima, svjedoče o pomorskim putevima koji su povezivali Rovinj s Jadranom, Mediteranom i drugim morima. Podsjetnik su na mirne rovinjske luke, nevremena i brodolome kroz prapovijest, antiku, srednji vijek, razdoblje Mletačke Republike, Austrijskog Carstva, Napoleonovih osvajanja, Habsburške Monarhije…
Predstavljajući "Potonule brodove" koji objedinjuju ranije izložbe, ravnateljica Muzeja Grada Rovinja Tajana Ujčić, istaknula je kako je, prema legendi, nevrijeme prethodilo dolasku sarkofaga na obalu tadašnjeg otoka Rovinja. Stoga, možemo reći kako je upravo nevrijeme pomoglo da Rovinj, uz ranijeg zaštitnika sv. Jurja, dobije i svoju zaštitnicu, istaknula je Ujčić.
Za izložbu je, uz pomoć Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, izrađena karta Rovinja s okvirno označenim podvodnim arheološkim lokalitetima.
Nadalje, zahvaljujući rovinjskoj Župi, predstavljena je jedna od brojnih zavjetnih slika sa zahvalom iz 1833. za preživljeno nevrijeme u rovinjskom arhipelagu kod otočića sv. Andrija i sv. Ivan. Slika rovinjskog slikara amatera Tonija Macchija iz fundusa Muzeja svjedoči o nevremenu 28. studenog 1965. godine, a fotografija Dušana Ivančevića o posljednjem nevremenu 10. veljače 2016. godine. Na izložbi se mogu vidjeti i snimke istog nevremena Daniela Cerina te iz dokumentacije Muzeja.
Naznačeno je također kako arheološki nalazi i povijesni izvori pomažu pratiti promjene klime koja je trenutno jedna od najaktualnijih tema.
Osim toga, kustosica Tamara Perković kratko se osvrnula na edukativne aktivnosti Muzeja vezane za ciklus izložbi "Potonuli brodovi" koje se provode od 13. rujna do kraja mjeseca i na kojima je do sada sudjelovalo 350 djece različitih uzrasta. Radi se o tri programa koja su prilagođena djeci i školskim programima rovinjskih osnovnih i srednji škola, ali su privukla i škole izvan Rovinja.
Za one koji Muzej nisu stigli posjetiti na Dan grada, priliku za pogledati izložbe o potonulim brodovima imaju do konca rujna.
Cjelokupni je projekt Potonulih brodova ostvaren uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Rovinja te rovinjske Turističke zajednice. Zahvaljujući Arheološkom muzeju Istre, Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeju Grada Šibenika i Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, njihove izložbe obogatile su muzejsko ljeto 2021.