Gradska galerija Fonticus ugostila je sa samostalnim izložbama dvije umjetnice iza kojih je respektabilna umjetnička karijera - talijansku umjetnicu Sandru Masato i Mersihu Merdžanović Memić iz Sarajeva. Pod nazivom „Na izvorima memorije: nar“ Sandra Masato je ponudila projekt koji objedinjuje radove izvedene u više tehnologija - slike, crteži, keramika i ready-made (izraz je prvi je upotrijebio francuski umjetnik Marcel Duchamp kako bi opisao umjetnička djela koja je izrađivao od već proizvedenih predmeta). U seriji radova Sandre Masato prepoznatljiv je motiv nara i to u dvije verzije – na slikarski (ili crtački) način, te trodimenzionalno, oblikovanjem u keramičkoj tehnologiji. Treći dio ovog projekta čine kolorirana slikarska platna bez motiva, dok je četvrta grupacija zapravo niz okvira bez platna na kojima su vidljivi tragovi slikarskog rada.

Mersiha Merdžanović Memić i Sandra Masato u grožnjanskoj galeriji (Snimio Luka Jelavić)

- Ipak, najočitiji motiv, ali i okosnica cijelog projekta je plod nara, poznatog pod nazivima mogranj, zrnati šipak, granat, granat-jabuka… Znamo da Mediteran obiluje biljkama koje, uz svoje druge odlike, bivaju mistificirane, a njihovi oblici budu prispodobljavani u likovnoj umjetnosti. U ovom slučaju svjedočimo još jednoj artističkoj interpretaciji fascinacije narom, šipkom. Sandra Masato uzima nar kao vizualno polazište za interpretaciju ideje memorije. Ona je svjesna njegova lijepog stabla ukrašenog zrelim plodovima, ali se više oslanja na simbolična, mistična ili pučka značenja koje ova biljka, kroz kulturološke ili mistične doživljaje, nudi tisućljećima. Umjetnica nudi vizualizacije koje, uz sam oblik cijenjene voćke predstavljaju propitivanje simbolizma, značenja, doživljaja suvremenim likovnim jezikom na rubu provokacije. Oblik ploda te biljke ona ne boji samo karakterističnim bojama, već nudi formu koju pažljivi promatrač mora sam prenijeti na viđeni oblik. Isto se odnosi i na seriju platna bez motiva. Lavirajući između izvedbe prepoznatljivog simbola, plemenitim bojama oslikanih površina i praznih, već korištenih okvira, artefakti postaju apel. Plohama i praznim okvirima traži od nas na u njih naselimo svoja viđenja, zapisao je uz ostalo kustos galerije Eugen Borkovsky o prezentiranom projektu Sandre Masato koja je u Grožnjanu izlagala i u galeriji Portun obitelji Zelenko. Sandra Masato danas živi u malom mjestu blizu Venecije, a svoje umjetničko usavršavanje počela je na Međunarodnoj školi grafike u Veneciji. Kao samouka, učestalo pohađa seminare, radionice, stažiranje na akademijama i centrima za obuku u Italiji i inozemstvu, kao i za graviranje za slikarstvo, skulpturu i freske. Paralelno, često je imala samostalne i sudjelovala na skupnim izložbama. Surađuje s umjetnicima i kulturnim udrugama, te je aktivna u edukaciji, slobodnom izražavanju djece i odraslih. Njen umjetnički razvoj postaje transformacija intuicije i elemenata koji su ukorijenjeni na širokom kulturnom horizontu.

Nar kao vizualno polazište u radovima Sandre Masato (Snimio Luka Jelavić)

U drugom dijelu galerije Fonticus s „Otiscima vremena osobnog“ predstavila se sarajevska umjetnica Mersiha Merdžanović Memić, akademska grafičarka koja je izlagala na više od stotinu kolektivnih izložbi u BiH i drugim zemljama. Dobitnica je niza nagrada za grafiku i crteže. Kako sama ističe, bavljenje likovnom umjetnošću uvijek je smatrala privilegijom. U grožnjanskoj galeriji izložila je kolekciju radova sastavljenu od nekoliko promišljanja motiva koji se većinom oslanjaju na prirodu, na pejzaž. U postupku se uglavnom odlučuje za tehnologiju grafike (otisak), kolaž i crtež.

- Umjetnica odlučuje grafike potpuno autorizirati, sačiniti niz koji je naglašeno unikatan. Tako na nekima nalazimo kolorirana područja, a još češće zapise. Kako sama navodi, koristi tekstove prema osobnom promišljanju i raspoloženju, ali i citate Krleže, sintagme s bosanskih stećaka, ajete, retke iz Kurana… Pisma koja koristi karakteristična su za balkansko područje. Stilizacija oblika pokazuje se kao okosnica oblikovanja. Karakteristika rukopisa koji objedinjuje ove radove je često korištenje geometriziranih elemenata u vještom srazu s mekšim, živahnijim detaljima. Tu su oblici koji bi trebali označavati cvijet, ali oni bivaju pretvoreni u skromni krug, liniju, spiralu. Mnogo oblika je raspoznatljivo, ali predstavljeno simplificirano. Iako je očito pojednostavljenje elemenata, radovi djeluju razigrano. Formati radova su različiti, a veliki dio radova izveden je na sasvim malim formatima, što odaje intenciju otklona od uvriježenog. Mnogi iskazi su iznenađujući jer ne podliježu uobičajenim pravilima formata koje određuju određeni motivi. Neke dramatične situacije, zapažanja, komentare, autorica uvjerljivo nudi i na izuzetno malom formatu. Posebno je zanimljivo da su i na majušnim podlogama prisutni pejzaži bogati detaljima. Promatrač je prisiljen rad zagledati sasvim izbliza, a za taj trud biva nagrađen bogatstvom i maštovitošću kombiniranja vizualnih elemenata. Promatrajući radove, i one sasvim malene i one većih dimenzija, uvijek zapažamo predstavljene isječke vezane za prirodu, oblike biljaka, teritorija, a tek ponekad bivaju pretvoreni u nadrealne formacije. Autorica je odana okruženju u kojem je odrasla i u kojem živi velik dio vremena, predstavio je Borkovsky izložene radove te bosansko-hercegovačke umjetnice.

Povezane vijesti

• GALERIJA FONTICUS: Uslojeni iskazi stanja uz ponudu autoportreta
• Dvije samostalne izložbe slovenskih umjetnika: USKLAĐIVANJE UMJETNOSTI I REALNOSTI
• Novi selektirani, kolektivni, tematski, likovni projekt: UMJETNIČKO PROPITIVANJE I PROBLEMATIZIRANJE KOMUNIKACIJE