U Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre otvorena je izložba u sklopu tematskog projekta HDLU-a Istre "Corpus humanum", posvećena, kao što naziv kaže, ljudskom tijelu.

U izložbi sudjeluju članovi HDLU-a Istre i članovi ostalih HDLU-ova s područja Hrvatske: Iva Gašparić, Roberta Weissman Nagy, Branko Kolarić, Karlo Paliska, Jadranka Ostić, Lovorka Lukani, Fulvio Juričić, Vedran Ivanković, Stjepan Jerković, Branka Popov Ostojić, Mirjana Tomašević Dančević, Gorana Težak, Denis Sardoz, Barbara Cetina, Davor Kliman, Igor Gustini, Valentina Šuljić, Helena Schultheis Edgeler, Dajana Radoš, Mladen Milotić, Ivica Nikolac, Branko Gulin, Mirjana Matić, Boris Roce, Silvana Konjevoda, Željko Kranjčević Winter, Ana Grubić, Ana Penić, Andrej Zbašnik, Danijela Sušanj, Damir Facan-Grdiša, Dario Jurjević, Dario Štokić, Gail Morris, Georgette Yvette Ponté, Ivana Bajcer, Roko Štokić, Rusa Trajkova, Sanja Pereša Macuka, Sanja Simeunović Bajec, Slađan Dragojević, Slavica Marin, Vedran Ružić, Zdravko Milić, Heda Gärtner i Boris Roce.

- Ljudsko tijelo jedna je od najvažnijih, možda i najstarijih tema u umjetnosti, koja seže čak u paleolitik, rekao je otvarajući izložbu njen kustos Milan Marin koji je ujedno i predsjednik HDLU-a Istre, koji je podsjetio da je tema ljudskog tijela i akta vječno prisutna i intrigantna za umjetnike. U antici su postojali kodeksi kako izraditi tijelo i lik i umjetnici su se morali toga pridržavati.

Marin je ideju izložbe pojasnio i u predgovoru.

- Umjetnost antike imala je svoje čvrste kanone, težila je stvaranju idealne ljepote, u ljudskom liku i arhitekturi. Sklad i proporcionalnost, reprezentacija oplemenjena božanskom savršenošću i harmonijom, obilježile su ideal grčke ljepote. Savršeno oblikujući ljudsko tijelo u prirodnim proporcijama, helenska kamena plastika ostala je do današnjih dana uzor oblikovanja u umjetničkom smislu.

Pojava kršćanstva i radikalan stav prema politeizmu usmjerava i umjetnost prema teologiji jednog Boga, a to je značilo ukupan prekid s mitsko-ritualnom tradicijom mnogobožstva i okretanje novoj političkoj teologiji zasnovanoj na sporazumu Boga i čovjeka.

U srednjem vijeku likovna umjetnost bila je podređena arhitekturi i uglavnom je služila kao arhitektonska oprema. Crkva, kao praktično jedini naručitelj, postavljala je svoje krute uvjete u produkciji umjetnina iz tog vremena. Mali broj ljudi u odnosu na današnje vrijeme bavio se umjetničkim zanatom. Bez obzira na sve ograničavajuće okvire koji su nametani umjetnosti, stvorena su djela koja zapanjuju svojom izvrsnošću. Poetski idealizam i maštovita kreativnost obilježja su umjetnosti ovog vremena sve do početka renesanse.

Renesansa je donijela obnovu antičke umjetnosti. Linearna, ili kako su je zvali 'božanska perspektiva', postala je najveća preokupacija renesansne umjetnosti. Osnovne karakteristike umjetničke prakse, zapravo uvjeti koje su postavljali autoriteti pred umjetnike u razdoblju od renesanse do realizma, jesu sublimnost sadržaja, idealizirana ljepota u smislu reprezentacije pojavnosti i iluzija trodimenzionalnosti. Ovi zahtjevi koji su postavljani pred umjetnike istovremeno su utjecali na teoriju umjetnosti i na rasprave o prirodnoj i umjetničkoj ljepoti te o važnosti jedne naspram druge.

Način vrednovanja umjetničkog djela, u smislu što racionalnijeg i realnijeg prikazivanja pojavnosti, umjetnička je teorija i kritika napustila u prvoj polovici 19. stoljeća.

Modernizam je u svakom pogledu najturbulentniji period u odrastanju vizualnih umjetnosti. Potpomognuti socijalnim potresima, događaji u umjetničkoj praksi modernizma proizveli su potpuni zaokret kako u umjetnosti tako i u teoriji i filozofiji umjetnosti. Međutim, i pored svih radikalnih tendencija, ljudsko tijelo kao umjetnička inspiracija i tema žilavo se održalo i do danas.

Tematski projekt 'Corpus humanum' apostrofira upravo ovu temeljnu kategoriju iz područja likovne prakse s ciljem da autorovoj tradicionalnoj temi priđu na suvremeni način, u potpunoj slobodi, kako izborom medija i tehnike tako i osobnog stila, izraza i metafore", kaže, između ostalog u Marin u predgovoru izložbi.

- Nadam se da će publika biti vrlo zadovoljna s onim što smo pokazali, mislim da je jako interesantno i uzbudljivo, poručio je otvarajući izložbu.

Izložba će se moći razgledati radnim danima od 9 do 15 sati u galeriji, a snimka postava i otvorenja na TV ekranima u izlogu galerije radnim danima do 22 sata, do 14. travnja.

Povezane vijesti

• CRNI LABUD: Nagrađen Robert Fišer za rad "Event horizon"
• FAKE LIGHTS/LAŽNA SVJETLA DRAŽENA TURKOVIĆA: Slike nadograđene proširenom stvarnošću
• GODIŠNJA REVIJALNA IZLOŽBA: Raznoliki tematski i autorski spektri