U Buzetu započelo obilježavanje 29. obljetnice formiranja 119. brigade hv-a ISTARSKI DOPRINOS U DOMOVINSKOM RATU

Pripadnici 119. brigade svojim nesebičnim doprinosom i krvlju ispisali su najsvjetlije stranice moderne hrvatske povijesti, jer imali su mogućnost ostati na istarskom asfaltu, ali su izabrali ličko blato, kišu i snijeg te tristo kilometara od svog doma branili Istru, znajući da se ona brani svugdje gdje je bila privremeno okupirana Hrvatska, istaknuo je brigadir Davor Gregorović

U povodu obilježavanja 29. obljetnice ustrojavanja 119. brigade Hrvatske vojske, topničko raketnog diviziona Buzet, buzetski gradonačelnik Siniša Žulić održao je jučer prigodan prijem. Programom u Buzetu započelo je ujedno i obilježavanje 29. obljetnice formiranja 119. brigade koje će se narednih dana održati diljem Istre.

Počast poginulim braniteljima

U nazočnosti delegacija zapovjednika 119. brigade HV-a, zapovjednika 154. brigade, buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, buzetskog ogranka Hrvatskog časničkog zbora, djelatnika bivšeg Ureda za obranu Buzet, Grada Buzeta, predstavnika Policijske postaje Buzet, Udruge antifašista, rodbine preminulih branitelja, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije, položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće ispred Središnjeg križa na mjesnom groblju u Buzetu te na grobovima prerano preminulih branitelja, pripadnika TRD-a 119. brigade, Branka Krajcara, Romea Šćulca i Amira Pazara.

Minutom šutnje odana je počast svima koji su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku, stradalim braniteljima u Domovinskom ratu i borcima Drugog svjetskog rata.

- U Domovinskom ratu sudjelovalo je gotovo tisuću branitelja s područja Buzeštine, 98 posto odazvalo se na mobilizacijski poziv, ne računajući dragovoljce koji su bez poziva, među prvima krenuli u obranu domovine. Branitelji Buzeštine bili su raspoređeni u 26 postrojbi HV-a i policije diljem Hrvatske. Istrijani i Buzećani na sreću nisu branili svoj prag, već hrvatske domove i domovinu. Upravo se riječju domoljublje to može nazvati, poručio je predsjednik buzetskog ogranka UDVDR-a Adam Belušić, u ime organizacijskog odbora obilježavanja značajne obljetnice.

- Izuzetno smo zahvalni i ponosni na sve naše sugrađane, dragovoljce i one koji su dobili mobilizacijski poziv, što su se odazvali pozivu za obranu svoje domovine. Istarska županija i pogotovo Grad Buzet je u vrlo velikom postotku sudjelovao u ratnim zadaćama i ovo je jedna prigoda da svim tim ljudima kažemo hvala, poručio je gradonačelnik Žulić.

Rekordan odaziv na mobilizaciju

- Bila mi je čast i ponos što sam pet godina obnašao odgovornu dužnost, u početku kao sekretar općinskog SNO-a, a kasnije kao predstojnik buzetskog Ureda za obranu Ministarstva obrane. Suočio sam se s najbolnijim zadaćama kao što su upućivanje naših sinova na ratišta diljem Hrvatske. Buzetska općina kojoj je tada pripadalo i područje današnje laniške općine i dio teritorija oprtaljske općine, bila je mala sredina sa svega 7.439 stanovnika, a čak je 11 posto od broja stanovnika bilo mobilizirano i stavljeno na raspolaganje obrani Hrvatske. Na pozive za žurnu vojnu obuku koja je prethodila mobilizacijskom pozivu u oružane snage za obranu domovine, odazivalo se prosječno 98 posto vojnih obveznika, časnika i dočasnika. To je rekordan postotak na kojeg smo bili izuzetno ponosni, poručio je Vladimir Marušić.

- Pripadnici 119. brigade su svojim nesebičnim doprinosom i krvlju ispisali najsvjetlije stranice moderne hrvatske povijesti jer su imali mogućnost ostati na istarskom asfaltu, ali su izabrali ličko blato, kišu i snijeg te tristo kilometara od svog doma branili Istru, znajući da se ona brani svugdje gdje je bila privremeno okupirana Hrvatska, istaknuo je brigadir Davor Gregorović.

Naglasio je također kako je kroz brigadu u pet ratnih godina prošlo 6.500 branitelja koji su se borili, ginuli, bili ranjeni i oboljeli, na Stonskom bojištu, u Bosanskoj Posavini, na ličkom bojištu od Brinja, Letinca, Drenovog Klanca, Ramljana, Lisca, Stipanova Griča, Sinca preko Gospića, Bilaja, Medovače, Ličkog Ribnika i Medačkog džepa do obronaka Velebita u "Oluji" i na kraju ratnog puta na Ličkoj Plješivici.