Ne treba ići u Rim
Vjernici će moći dobiti potpuni oprost od grijeha u porečkoj i u pulskoj katedrali
Biskup Ivan Štironja
Otvaranje i zatvaranje Svetih vrata četiriju glavnih papinskih bazilika u Rimu: Sv. Petra, Sv. Ivana Lateranskog, Sv. Marije Velike i Sv. Pavla izvan zidina, označavaju početak i kraj Jubilejske ili Svete godine. Svaki vjernik koji prođe kroz jedna od Svetih vrata dobiva potpuni oprost od grijeha, uz ispovijed, pričest i molitvu na papinu nakanu.
Uz vrata bazilika, papa Franjo petim Svetim vratima proglasio je i ona u najvećem zatvorskom kompeksu u Italiji, vrata crkve u zatvoru Rebibbia u Rimu, što je povijesni presedan.
Hodočasnička mjesta u Istri
Svaki katolički mjesni biskup ima pravo proglasiti crkve u svojoj biskupiji mjestom gdje vjernici mogu dobiti potpuni oprost uz iste uvjete kao i u Rimu.
Mons. Ivan Štironja, porečki i pulski biskup, odredio je da to budu porečka i pulska katedrala (obje posvećene Marijinom Uznesenju), te crkve Marijina Navještenja u Svetvinčentu, Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile mučenika u Lanišću i Sv. Stjepana prvomučenika u Krasici.
Uz hodočašća u tim svetištima u Istri, predviđeno je na biskupijskoj razini hodočašće vjernika u Rim od 6. do 11. studenoga.
Jubilejsku 2025. godinu otvorio je papa Franjo na blagdan Sv. Obitelji, 29. prosinca 2024. godine, i trajat će do Bogojavljenja, 6. siječnja 2026. godine, zatvaranjem vrata bazilike Sv. Petra u Rimu.
Geslo Svete godine 2025. je »Hodočasnici nade«, a službena maskota crtež Luce, namijenjena mladima. To je na tragu obraćanja pape Ivana Pavla II. djeci na kraju Jubileja 2000. godine, kada je napomenuo da će djeca i mladi toga vremena biti »vodeći igrači na sljedećem Jubileju 2025. godine«.
Prva Jubilejska godina 1300.
Počeci slavljenja Jubilejske godine u Katoličkoj crkvi sežu do pape Bonifacija VIII. koji je otvorio prvi Jubilej 22. veljače 1300., s nakanom da se slavi svakih 100 godina. Bilo je to vrijeme velikih ratova, smrtonosnih zaraznih bolesti i drugih pošasti pa se među vjernicima javila želja za snažnijim duhovnim životom. Mnogi su odlučili pješačiti do Rima kako bi se pomolili na grobovima apostolskih prvaka i dobili blagoslov Svetog Oca. Širenjem glasina da će svi oni koji o stogodišnjici pohode baziliku Sv. Petra dobiti oproštenje grijeha, vjernici su u velikom broju pristigli u Rim na Božić 1299. godine.
Papa je ostao zadivljen njihovom vjerom, pa je proglasio »godinu oproštenja svih grijeha«. Propisao je da za oprost u Svetoj godini hodočasnici Rimljani moraju pohoditi grobove apostolskih prvaka, u bazilikama Sv. Petra i Sv. Pavla izvan zidina, 30 puta u godini, a stranci 15 puta. Ta će obveza ostati sve do 20. stoljeća, kada se broj obveznih pohoda postupno smanjuje, da bi papa Pavao VI. godine 1975. odredio da je dovoljan jedan posjet jednoj bazilici.
Jubilej u razmaku od 50 i 33 do 25 godina
Papa Klement VI. godine 1343. smanjio je razmak Jubileja između godina na 50 te uveo baziliku Sv. Ivana Lateranskog među bazilike koje treba obići. Baziliku Svete Marije Velike, kao svetište oprosta, odredio je 1373. godine papa Grgur XI. Tu je odluku potvrdio papa Urban VI. te 1389. godine odredio da se Jubilej slavi svake 33 godine, kao spomen na ovozemaljski Isusov vijek.
Jubilej je slavljen 1450., vraćajući se na vremenski razmak od 50 godina.
Papa Pavao II. godine 1470. izričito je odredio da hodočašće tijekom Jubileja mora sadržavati posjet bazilikama Sv. Petra, Sv. Pavla izvan zidina, Sv. Marije Velike i Svetog Ivana Lateranskog. Usto, od 1475. godine slavi se svakih 25 godina.
Te je godine Rim iznimno posjećen, zahvaljujući tiskarskom stroju, izumu Johannesa Gutenberga, koji je omogućio širenje propagandnih materijala. Zabilježeno je da je za tu prigodu papa Siksto IV. poduzeo niz arhitektonskih i urbanističkih pothvata. Među inim, naredio je gradnju Sikstinske kapele i Sikstova mosta preko rijeke Tiber.
Jubilej 1500. godine označavao je okruglu godinu i pripreman je s posebnom pozornošću, a najavio ga je papa Aleksandar VI. On je odredio da se vrata na sve četiri bazilike otvaraju istovremeno. Te će bazilike ostati trajno bazilike jubileja, osim u posebnim okolnostima, kao kad je bazilika Sv. Petra izvan zidina izgorjela u požaru 1823. godine, pa je za Jubilej 1825. zamijenjena bazilikom Svete Marije u Trastevereu.
Uz redovite, valja spomenuti i izvanredne Jubilejske godine: 1933., koju je papa Pio XI. proglasio prigodom 1900. obljetnice otkupljenja, zatim 1983., koju je prigodom 1950. obljetnice otkupljenja proglasio papa Ivan Pavao II., te zadnju – Godinu milosrđa, koju je otvorio papa Franjo u prosincu 2015. godine. Dosad je bilo dvadeset i šest redovitih Jubileja, a zajedno s izvanrednim više od sedamdeset.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
