u povodu velikog jubileja
ŠKOLA KOJA JE IZNJEDRILA VELIKANE Proslava 120. obljetnice od utemeljenja Pazinske gimnazije
Prije sto dvadeset godina, polovinom rujna 1899. godine, utemeljena je Carsko-kraljevska velika državna gimnazija u Pazinu, prva hrvatska srednja škola u Istri, za koju je trebalo nekoliko desetljeća uporne borbe, u sklopu tadašnjih nacionalnih i političkih prilika u Istri. Ta činjenica daje Pazinskoj gimnaziji iznimno značenje
Od ponedjeljka do subote 16. studenog održat će se Tjedan hrvatske gimnazije u Pazinu povodom proslave 120. obljetnice Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin koji će se okončati subotnjim Susretom generacija maturanata i profesora u pazinskom Spomen domu. Program započinje u ponedjeljak i utorak ujutro kada će se u novoj sportskoj dvorani održavati sportski susreti učenika Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile.
Osnovana polovicom rujna 1899.
U srijedu 13. studenog, u 17 sati slijedi koncelebrirana misa u župnoj crkvi sv. Nikole u Pazinu, a u 18.30 predavanje o školi u Spomen domu. U četvrtak (14. studenog) u 8.30 slijedi predavanje za učenike u školskoj dvorani, u 10.30 sati obići će se rodna kuća Jurja Dobrile u Velom Ježenju, dok je u podne u školskom dvorištu zakazano zajedničko fotografiranje učenika i djelatnika škole ("milenijska fotografija"). U petak (15. studenog) u školskoj dvorani u 12.30 slijedi svečana sjednica nastavničkog vijeća i organizacijskog odbora za proslavu, a u subotu (16. studenog) susret generacija maturanata i profesora. U 17 sati u prostorima škole preuzimat će se narukvica za ulazak u Spomen dom, u 18 sati slijedi zabavni program "Kako je dobro vidjeti te opet", a u 20 sati večera i plesna zabava.
Prije sto dvadeset godina, polovinom rujna 1899. godine, utemeljena je Carsko-kraljevska velika državna gimnazija u Pazinu, prva hrvatska srednja škola u Istri, za koju je trebalo nekoliko desetljeća uporne borbe, u sklopu tadašnjih nacionalnih i političkih prilika u Istri. Ta činjenica daje Pazinskoj gimnaziji iznimno značenje. Težište značenja nije u njenoj starosti, već u prilikama i području u kojem je djelovala, u funkciji koju je odigrala u vrijeme kada se u Istri vodila teška borba za nacionalno i kulturno održanje, borba za vlastiti jezik, za vlastite hrvatske škole. Sa svojim profesorima i učenicima Pazinska gimnazija se iskazivala kao prosvjetna ustanova koja je po svojim obilježjima predstavljala značajan dio hrvatskog narodnog preporoda u Istri. Hrvatska gimnazija u Pazinu bila je smještena u bivšoj vojarni, dvokatnoj zgradi na Buraju (danas zgrada Državnog arhiva u Pazinu).
Prvi ravnatelj bio je Fran Matejčić
Prvi ravnatelj Gimnazije bio je Fran Matejčić, klasični filolog, rodom iz Pazina, a za prve profesore bili su imenovani Josip Jošt i Josip Roža. Za upis se prijavilo 128 kandidata od kojih je 101 primljen, pa je 16. rujna 1899. otvoren prvi razred u prvoj istarskoj Hrvatskoj gimnaziji. Škola je godišnje imala oko 200 učenika u osam odjeljenja. Prva matura održana je 1907. godine.
Kao prva i tada jedina takva škola za cijelu Istru, Kvarnerske otoke i za dobar dio Slovenskog primorja, na školovanje je primala i djecu iz svih tih krajeva. Radi zbrinjavanja učenika slabijeg imovnog stanja odmah je (1899.) bilo osnovano i Đačko pripomoćno društvo s Dinkom Trinajstićem na čelu. Društvo je 1913. godine potaknulo izgradnju đačkog doma (konvikta) u Pazinu.
Stara Hrvatska gimnazija u Pazinu djelovala je do 1918. g. kada je nakon talijanske okupacije Istre, zatvorena. Do tada je izvela 12 naraštaja maturanata.
Učenici Hrvatske gimnazije nastavljaju školovanje u Zagrebu, Karlovcu, Sušaku, Krku i drugim gradovima. Po završetku Prvog svjetskog rata u Karlovcu je otvoren Internat za smještaj emigranata iz Istre, Rijeke i Sušaka. Kada su se sušački učenici vratili kućama, Istrani su se priključili karlovačkoj Gimnaziji i tu su se školovali do 1925. godine. Nakon 1925. istarski emigranti uglavnom se školuju u Zagrebu, gdje je za njih bio otvoren i Internat na Markovu trgu (zatvoren 1941.), te u Krku, ali i u mnogim drugim mjestima gdje su novo utočište našle brojne izbjegle obitelji.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, hrvatska je Pazinska gimnazija nastavila svoju pedagošku i društvenu djelatnost na starim tradicijama u novom društvenom i nacionalnom ozračju, u obnovljenoj zgradi na Buraju, sada pod nazivom Hrvatska realna gimnazija u Pazinu.
U Gimnaziji godišnje bilo 730 učenika
Već 1946. preseljena je u zgradu današnje gradske vijećnice, a zgrada na Buraju dodijeljena je Đačkom domu u kojem su bili smješteni gotovo svi učenici Gimnazije. U toj zgradi škola je djelovala do 1949., kada se preselila u novu, koju je izgradilo tadašnje Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske. Gimnazija je tada imenovana po svom nekadašnjem učeniku Otokaru Keršovaniju. S vremenom je niža (četverogodišnja Gimnazija) prerasla u veliku s osam razreda, a od 1956. opet postaje četverogodišnja. Niži razredi ulaze u sastav Osnovne škole. U tom razdoblju u Gimnaziji je godišnje bilo prosječno 730 učenika. Od 1956. do 1972. Gimnazija za potrebe pazinskog gospodarstva počinje osnivati pojedine strukovne škole. Tako je 1966. započela s radom Tekstilna škola za kvalificirane radnike tkalačkog i prelačkog smjera, a 1968. i Tekstilna tehnička škola za zvanje pogonskog tehničara. Od 1971. razvija se i obrazovanje kadrova za potrebe poduzeća Kamen putem Kamenoklesarske škole. Godine 1973. od Gimnazije i strukovnih škola formiran je Srednjoškolski centar Otokar Keršovani u kojem se do 1975., uz gimnazijsko obrazovanje, verificira i realizira program opće srednje škole građevinskog smjera (za kamenoklesare) opće srednje škole tekstilnog i kemijskog usmjerenja. Nakon toga u daljnjoj fazi reforme usmjerenog obrazovanja verificiran je i pripremni stupanj te sedam usmjerenja u završnom stupnju. Od školske 1984./85. godine ukinut je pripremni stupanj pa su se učenici od prvog razreda upisivali izravno u programe pojedinih struka. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine, od školske 1990./91. godine u školski sustav ponovno se vraćaju gimnazije pa se u prve razrede uvodi opća gimnazija. Uz gimnazijski program uvode se programi strojarske i elektrotehničke struke.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
