U našim se krajevima bamija vrlo rijetko uzgaja. Zbog toga je pravo iznenađenje ugledati je u ponudi na pulskoj tržnici, a posebice onu svježu. Dvije kašete svježih bamija i jednu kašetu sušene uzgajivač Mato Zrimić svakog dana donese sa svoje plantaže u Pomeru.

Iako ima svoje stalne kupce koji tjedno kupuju od pola do jednog kilograma, oni koji se prvi put susretnu s ovom biljkom, ili je još nisu vidjeli, sumnjičavi su u njezino porijeklo. Smatraju da je dobavljena iz nekih dalekih krajeva, iz Gane i slično. Tim nas povodom Zrimić, koji se prije dvije godine odlučio baviti monokulturom, poziva na plantažu. Već idućeg jutra posjećujemo OPG Zrimić gdje na tri tisuće kvadrata raste sedam tisuća ovih neobičnih biljaka.

Bamija je jednogodišnja grmolika biljka, koja se često naziva i okra ili "damini prsti" (Lady Fingers). Vrlo je korištena u Bosni i Hercegovini, iako je ondje mnogo manja jer se stalno presijavala. Nema specifičan miris, no zato njezin okus obogati svako jelo. Pogodna je i za zdravlje. Činjenice o njezinim blagodatima sve se više šire i kod nas. Zbog svojih ljekovitih svojstava i blagotvorne sluzi, ovo povrće liječi želučane tegobe i oboljenja, a osobito Helicobacter pylori. Koriste je i dijabetičari jer pomaže u regulaciji šećera.

Dobra je za želučane tegobe i dijabetičare jer pomaže u regulaciji šećera - svježa bamija (Snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Ona je povrće koje se tretira kao delikatesa. Dakle, ima tu svoju vrijednost kao hrana. Svaka biljka, da se razumijemo, ima neku svoju specifičnost. Možda bamija ima izraženija ljekovita svojstva zbog svoje sluzi koja pomaže kod čireva, liječi dijabetes i poteškoće s prostatom. No, ne volim kad je nazivaju ljekovitom biljkom, to je prvenstveno povrće, pojašnjava Mato.

Pročitali smo i da se koristi kao afrodizijak, što nam i on potvrđuje.

- Možda je to jer se njome u Osmanskom Carstvu hranio bogatiji sloj koji si je bamiju mogao priuštiti, a znamo da su oni imali više žena, kaže Zrimić pa nam, pričajući anegdote, dodaje da su za taj benefit čuli i njegovi kupci, a osobito oni stariji.

Iako je u fazi nicanja osjetljiva, riječ je o otpornoj biljci koju ne napadaju štetnici, no iziskuje mnogo vode i sunca. Sadi se početkom svibnja, a od početka srpnja do prve hladnoće u listopadu izbacuje plodove. Biljka ima zvonast žućkasti cvijet koji traje svega jedan dan. Naime, cvijet koji procvate ujutro, već se navečer zatvara i otpada. Potom, nekoliko dana nakon cvatnje, plodovi sazrijevaju i spremni su za branje. No, potrebno ih je ubrati na vrijeme, kada plod bude 7-9 centimetara dužine, jer već idućeg dana naraste dvostruko, a onda nije dobar za konzumaciju.

Naš domaćin na svom štandu na pulskoj tržnici nudi samo bamiju - frišku i sušenu, a kaže da gotovo svaki put proda sve što tog dana donese. Dnevno proda desetak kilograma bamije. Svježu prodaje po 75 kuna po kilogramu i po 37 kuna za pola kile, iako je moguće kupiti i manju količinu. Tu je i sušena bamija koja je, ističe poljoprivrednik, vrlo cijenjena.

Bamije se ubiru jednom dnevno, nekoliko dana nakon cvatnje, kada je plod 7-9 centimetara dužine (Snimio Milivoj MIJOŠEK

- Što ostane, isjeckam i sušim, jer je vrlo tražena za liječenje raznih bolesti. Osim što je koriste za čaj, ljudi je često samelju u prah i dodaju u jela kao začin. Na tržnicu ujutro nosim ono što sam ubrao sinoć. Moji kupci dobivaju uvijek svježu bamiju, već kad jedini to proizvodim, želim im ponuditi prvu klasu. Najgore mi je kad vidim da ljude varaju i uvaljuju tuđe povrće ili kad su s cijenama pohlepni. Na internetu za sušenu bamiju traže po 100-150 kuna za 100 grama. Ja je prodajem po 80, mislim da je u redu dobiti pet kuna više za rad, za sjeckanje i sušenje. A važno je reći i da se od deset kilograma svježe bamije dobije kilogram sušene, kaže Zrimić.

Ovaj umirovljeni 59-godišnji pukovnik po struci je inženjer poljoprivrede. Uzgajati bamije počeo je prije dvije godine, kada se s obitelji preselio iz okolice Đakova u Istru. Kaže da mu se nije bilo teško uhodati u posao jer je dobro upoznat s biljkom, a mnogo savjeta dobiva i od prijatelja i kolega s fakulteta koji se duže od 40 godina bave njezinim uzgojem.

- Slavonac sam porijeklom i volim zemlju. Nakon 45 godina službe otišao sam u mirovinu i nisam htio sjediti u stanu. Naviknuo sam biti u prirodi. Ja bih kod kuće, što se kaže, uvenuo. To mi je struka i našao sam biljku koje ovdje baš i nema, a dovoljna je površina za njezin uzgoj, kaže Zrimić.

Nada se da će jednog dana posao, s kojim se sada ponajviše bave on i supruga Nataša, preuzeti njihova djeca. Kaže i da mu ovaj posao ne znači egzistenciju, već živi od mirovine, a ovo mu posluži kao zanimacija i dodatna zarada za darove unuci.

Ističe da postoji milijun recepata na koji se način bamija može pripremiti, čak je uspoređuje s cijenjenom kamenicom.

Plantaža bamije od 7.000 biljki, jedina tako velika u Istri (Snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Ako se tijekom kuhanja raskuha, dobit ćete sluzavu kašu. A kada ostane cijela, onda je kao kamenica, okus je kao da jedete školjke, kaže Zrimić koji bamiju najradije konzumira u jelima poput đuveča, sataraša, gdje ima miješanog povrća i rajčice jer se, ističe, dobro stapa s kiselinom. Bamija je i glavni sastojak dobro poznatog bosanskohercegovačkog specijaliteta - begove čorbe. Djeci je, pak, omiljena pohana. Jako je zahvalna i za čišćenje - potrebno je samo skinuti peteljku i oprati je vodom.

Mnogo ga turista na tržnici pita gdje mogu otići pojesti neko jelo od bamije, a on ih, kaže, nažalost, nema kamo poslati.

- Probali su to u Indiji, u Grčkoj, Turskoj, u Americi, Australiji, htjeli bi i kod nas, ali nitko to ne nudi na svom jelovniku u restoranu. Bilo bi mi drago da moj proizvod bude i u restoranima, možda jednog dana, kaže sugovornik. Dodaje da dio robe šalje u Rijeku, no to mu nije drago, jer, kako kaže, to znači da cijela Istra ne može pojesti bamije s ove plantaže. "Ima ljudi koji su na svojim OPG-ovima posadili 100-500 biljaka bamije, ali ovo je jedina plantaža bamije na ovolikoj površini u Istri", ističe Mate Zrimić.

Prirodni botoks

Legende kažu da je ovu čudesnu biljku za tretmane lica i očuvanje mladolikog izgleda koristila i Kleopatra. Naime, plod sadrži prirodan botoks, odnosno mioksinol, biljnu alternativu botoksu. Zrimić kaže da i njegova unuka koristi bamiju kao masku za lice, a isprobali su je i u slatkoj verziji, odnosno za izradu sladoleda.

S plantaže na tržnicu

Zrimić napominje da nastoji ovo zdravo povrće približiti ljudima, makar da isprobaju. Nekima će se svidjeti, nekima neće, no bitno je, kaže, pružiti priliku.

- Zašto uvoziti razna povrća iz drugih zemalja, koja se vuku i po dvadeset dana u nekim kašetama. Povrće koje raste kod nas je puno zdravije. Nema skladištenja, nema prijevoza, nema tretiranja preparatima. Dolazi s lokalne plantaže direktno na tržnicu, kaže Zrimić pa dodaje da je sve više vegana i vegetarijanaca zainteresirano za ovu namirnicu.

Osim na pulskom merkatu, bamija se može naručiti i putem društvenih mreža, Instagrama i Facebooka.

Povezane vijesti

• Povezivanjem OPG-a i agroturizama do ruralnog razvoja
• Pomer: Trojac zatečen u nedozvoljenom branju smilja
• OPG ZOHIL U POMERU Braća Sandi i Emilijano treća su generacija u obitelji koja se bavi uzgojem povrća "U blagdansko vrijeme propalo nam je 20 paleta povrća, dok se istovremeno uvozi iz Italije i Španjolske"