Plomin je zakasnio pet godina

LNG terminal je jedan mogući projekt prvenstveno sigurnosnog, a manjim dijelom komercijalnog karaktera, rekao je energetski stručnjak i nekadašnji visokopozicionirani političar Goran Granić na predavanju u Puli.

Stručnjak za energetiku, dugo ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, s velikim političkim iskustvom iza sebe kao svojedobni potpredsjednik Sabora u ratnim godinama te zamjenik premijera Ivice Račana nakon 2000. godine, tri godine mlađi brat nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Mate Granića održao je na pulskoj Politehnici, u okviru njenih Dana otvorenih vrata, a u organizaciji premanturske udruge Fenoliga, zanimljivo predavanje pod nazivom "Ususret novoj energetskoj strategiji i direktivama EU".

Nasuprot domaće buke oko plutajućeg ili kopnenog LNG-a, Granića smo pitali kakav je njegov stav o prikrivenom, ali dovoljno očitom "novohladnoratovskom" natjecanju SAD-a i Rusije i u ovom energetskom slučaju.

- Medijski i svaki drugi rat između Amerike i Rusije nije rat Europe! To je definitivno moje mišljenje. To Amerika može sebi priuštiti. Rusi su na granici Europe. Drugo, to je ekonomski izuzetno zanimljivo područje za robe i tehnologije iz Europe i politika Europe prema Rusiji bit će uvijek različita od politike Amerike. Rusiji je prodaja naftnih derivata i plina gotovo konstitucija. Ne znam sjećate li se kad je cijena nafte bila pala na 10, 11 dolara po barelu, Rusija je bila na koljenima. Počele su se, kao domino, paliti banka za bankom. Tada je zapadni svijet napravio umjetno povećanje cijene nafte i plina jer je prijetila velika opasnost od bankrota Rusije. Tada dolazi Putin, nacionalizira kompletno energetiku, milom ili silom, metode su bile vrlo direktne i jasne, i Rusija je stabilizirana. Rusija se ne može odreći prodaje plina i nafte i oni su u zadnje vrijeme naučili trgovati, kazao je Granić.

Na naše pitanje kakva je energetska budućnost termoelektrana na ugljen u Plominu, Granić je prvo rekao da je vrijeme izgradnje ugljenih elektrana definitivno prošlo.

- Proizvodnja će ići još jedno vrijeme, i to po striktnim pravilima. Hrvatska će se morati ispunjavati preuzete obveze o smanjenju CO2. Plomin je zakasnio jedno pet godina. Da je prije pet godina izgrađen, s ugljenom kao resursom, danas bi radio. Ugljen danas ima svoju težinu. Danas se događa promjena i kod financijskih institucija. Mene ne bi iznenadilo da mnoge od tih institucija, od Svjetske banke i ostalih, donesu svoje interne akte da više neće financirati projekte na ugljen, nastavio je. (Zoran ANGELESKI, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU