Ta populacija koja dolazi zbog penjanja, ali i drugih outdoor sadržaja radije će boraviti u kampu, u prirodi, nego u nekom luksuznom smještaju. Otvaranje još kojeg kampa, pored Robinzonskog kampa Raspadalica, moguće blizu Buzetskog kanjona i kod Roča, sigurno bi uvelike pridonijelo penjačkoj turističkoj sezoni, kaže Martin Glavić, tajnik Sportsko-penjačkog kluba Vertical

Prepustite se i zakoračite u svijet neprekidne avanture, slogan je kojim buzetska Turistička zajednica mami poklonike adrenalinskih sportova i aktivnog odmora. Na raspolaganju im je doista zavidan dijapazon outdoor sportskih sadržaja. Paraglajding, biciklizam, planinarenje, pješačenje, enduro, speleologija, biciklizam, treking, slobodno penjanje…, a upravo je ovo potonje jedna od perjanica valorizacije prirodnih resursa u kontekstu trendova održivog turizma.

Outdoor scena

- Ovdašnja outdoor scena itekako je važan razvojni potencijal time više što je u konstantom porastu pa tako i slobodno penjanje zahvaljujući i prirodnim resursima i naporima koji se ulažu u razvoj ove ponude. Inozemni gosti prepoznali su naše prirodne resurse, tako je grupa penjača iz Dresdena nedavno rekla da tko nije bio na kompanjskim stijenama, praktički kao i da nije bio nigdje. Drugim riječima, da ih svakako treba posjetiti, kaže direktor buzetskog TZ-a Hari Vidović.

U krugu od samo dvadesetak kilometara zavidna je koncentracija penjališta. Trenutno ima više od 600 smjerova. Od manjih penjališta tu su HC na skretanju za Brgad te Krkuž, svaki s po osam smjerova, slijede Istarske toplice, Kamena vrata, Sopot koji je među penjačima poznat pod imenom Avatarove Pandore i prvenstveno na glasu kao zimsko penjalište, potom Raspadalica, Čiritež, Nugla, Hum. Po broju smjerova najopremljeniji su Kompanj s 115 smjerova te Buzetski kanjon sa 140 smjerova, gdje je penjanje moguće cijele godine, a u nekim sektorima i po kiši.

Prve smjerove samoinicijativno su i o vlastitom trošku počeli postavljati sami penjači. Penjačke smjerove na Kompanju, ali i obližnjem Sopotu kod Strane, većinom su opremili austrijski penjači. Uključila se i potom i Turistička zajednica i Grad Buzet, u koordinaciji s klubovima i udrugama, a u zadnje vrijeme za te se namjene koristi europski novac.

Novi sektor s 29 penjačkih smjerova nedavno je u sklopu EU-projekta LIKE - Living on the Karst Edge, postavljen upravo na penjalištu Buzetski kanjon. Postavljena je i informativna ploča s pravilima ponašanja na penjalištima. Penjačima su na raspolaganju sve potrebne informacije o toj lokaciji u kanjonu rijeke Mirne, što može biti ogledni primjer pri postavljanju takve infrastrukture na drugim penjalištima.

Ogledni primjerak

Primjerice, na info-ploči Buzetskog kanjona piše da je stijena na penjalištu kompaktna i oštra, puna različitih vrsta hvatišta. Navedene su karakteristike svakog sektora. Među ostalim, sektor Befana je sjeverno orijentiran, dok su tzv. Zimski sektor i sektor LIKE južne orijentacije. Đoser je jugoistočne, a Pengari jugozapadne orijentacije. Trenutno je opremljeno više od 140 linija, prosječne dužine od 10-30 metara. Težina smjerova kreće se od 4c do 8c prema francuskoj ljestvici ocjena sportsko-penjačkih smjerova.

Do svih sektora uređeni su pristupni putovi bez putokaza. Do sektora Đoser potrebno je prijeći rijeku Mirnu i zatim strmom padinom lako do stijene. Do sektora Befana i Slap vodi markirana staza dolinom rijeke Drage, uređeni mostovi i fiksna užad. Do Zimskog sektora može se doći od sektora Slap preko rječice Drage i zatim strmom padinom lijevo u pravcu stijene ili strmom stazom, via feratta, iz sela Selce koje se nalazi iznad stijene.

Buzetski kanjon - jedno od najpopularnijih penjališta (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Pravila ponašanja u Buzetskom kanjonu mogu se preslikati i na ostala penjališta pa se, među ostalim, mole penjači da uz poštivanje pravila ponašanja, ne uklanjaju vegetaciju sa stijena te da u penjanju uživaju poštujući živi svijet s kojim dijele penjalište. Zabranjeno je i interveniranje na penjalištu, uređivanje postojećih smjerova, izrada novih ili bilo kakva druga intervencija bez prethodnog kontaktiranja županijskog Sportsko-penjačkog saveza. Zabranjeno je ilegalno kampiranje i paljenje vatre, uništavanje lokalne flore i faune, pisanje naziva smjerova po stijenama, njihovo oštećivanje.

Sjevernoistarska penjališta penjači svrstavaju u sam europski vrh, a da je slobodno penjanje sve popularniji sport, potvrdit će i u Sportsko-penjačkom klubu "Vertical" u Buzetu. U Verticalu su itekako zainteresirani za promociju penjališta sjeverne Istre i razvoj ovog outdoor sadržaja i podržavaju turističke inicijative kao doprinos popularizaciji penjanja, sporta koji podebljava turističke brojke.

Smjerovi svih težina

Većina penjališta okrenuta je prema jugu, a zbog povoljne klime, pogodna su za penjanje gotovo cijele godine. Penjalište Buzetski kanjon u kanjonu rijeke Mirne i Kompanj kod Roča na samom rubu planinskog masiva Ćićarije, trenutno su dva najpoznatija penjališta u Istri.

- To su naša dva najjača penjališta. Treba spomenuti i Kamena vrata s lakšim smjerovima, popularnim za početnike, kaže Martin Glavić, tajnik Verticala, jedinog kluba takve vrste na buzetskom području, ujedno i zamjenik pročelnika pulske Stanice HGSS-a.

- Sada smo otprilike u sredini penjačke sezone. Doduše, ona kod nas traje cijele godine, a špica bi bila od rujna do lipnja, tada su penjači najbrojniji. Domaći penjači dolaze doslovno iz cijele Hrvatske, a najčešći inozemni gosti su Slovenci i Austrijanci, ali dolaze i iz Italije, Poljske, Češke. Buzeština je popularna među penjačima jer na malom području ima jako puno smjerova, za početnike, za napredne penjače, od laganih smjerova do teških, tako da svatko može pronaći za sebe neki smjer koji može odraditi. Povoljna je klima, može se penjati cijele godine, a i strateška pozicija je dobra. Istra je blizu Slovenije, Italije, Austrije, tako da penjači dođu na vikend i ne gube puno vremena na put, za dva, tri sata su u Buzetu. Pune smještajne kapacitete i gosti su lokalnih restorana, kaže Glavić.

Na sjeveru Istre puno je novih smjerova, napominje Glavić, ali treba održavati i postojeće, mijenjati sidrišta, pločice, znači da taj dio outdoor ponude traži daljnja ulaganja.

Nedostaje kamp

- Na buzetskom području definitivno nedostaje kamp. Ta populacija koja dolazi zbog outdoor sadržaja radije će boraviti u kampu, u prirodi, nego u nekom luksuznom smještaju. Otvaranje još kojeg kampa pored Robinzonskog kampa Raspadalica, moguće blizu Buzetskog kanjona i kod Roča, sigurno bi uvelike pridonijelo penjačkoj turističkoj sezoni. Treba ulagati u infrastrukturu, u parkinge s obzirom da se razvijamo, napravili smo smjerove i penjališta su nam jako popularna, kaže Glavić.

Razvoj outdoor sportova potaknuo je otvaranje novih smještajnih kapaciteta. Dobar primjer je Robinzonski kamp na Raspadalici uz sam rub masiva Ćićarije, kao i gradić Roč gdje su se upravo zbog velike potražnje austrijskih penjača za smještajem u blizini penjališta kojima se može penjati i zimi, obiteljska domaćinstva odlučila registrirati za iznajmljivanje soba. Samo u naselju Roč na raspolaganju je 85 ležajeva, u apartmanima, sobama i kući za odmor, a na cijelom području Rošćine ukupno moguće i 250 ležaja. Penjači su česti gosti posebice u pred i posezoni.

Ročanka Dolores Zornada, vlasnica apartmana Dolores, kaže da su austrijski penjači prije 12 godina intenzivnije počeli dolaziti u Roč, prvenstveno zbog penjališta Kompanj. Sami su postavljali penjačke smjerove, opremili su ih moguće stotinjak, bez ikakve naknade.

- Čini mi se da se nakon njihovog dolaska krenulo intenzivnije i s naše strane, i u buzetskom TZ-u i u Gradu Buzetu, u postavljanje novih smjerova i drugačije gledanje na taj sport, kaže Zornada. Penjači im u većem broju dolaze od rujna i listopada pa sve do početka svibnja. Ljeti ih je manje jer je ljetno penjalište samo u Buzetskom kanjonu, dok su ostala izložena suncu.

Staza sedam slapova

- Naši gosti kažu da im je Kompanj prekrasno penjalište, da su stijene kvalitetne, ljudi ljubazni, a smještaj dosta povoljan. Zadovoljni su time što mogu penjati i kada su okolna penjališta u regiji pod snijegom. Dolaze nam Austrijanci, Slovenci koji su vikend-penjači, dok Nijemci, Česi, Poljaci, Mađari ostaju po tjedan dana i kažu da su za naša penjališta saznali u specijaliziranim magazinima koji nas jako hvale. Moja susjeda nedavno je na tri tjedna ugostila penjače iz Australije. Danas nam penjači nisu jedini gosti, dolaze nam i drugi turisti. U zadnje vrijeme sve je više inozemnih, ali i domaćih gostiju, Dalmatinaca, Zagrepčana, koji dolaze zbog pješačenja i planinarenja. Svi kažu da su nam neke staze obilježene, očišćene i sređene, a neke baš i ne, no uglavnom su jako zadovoljni. Puni su riječi hvale za pješačke staze, a trenutno im je pravi hit "Staza sedam slapova" u kanjonu rijeke Mirne, blizu atraktivnih penjališta, rekla nam je Zornada.

Povezane vijesti

• Buzećani zahvalili njemačkim letačima
• Gosti se boje i konja i visine i motora, ali kada probaju požele još
• NA RUBU PLANINSKOG MASIVA ĆIĆARIJE: Za moderne robinzone Raspadalica je skriveno blago