Oni su gradili imidž Buzeta kao grada oktana

Počeo je s fićom 850 domaće radinosti i sudjelovao na relijima i ocjenskim vožnjama. Najveći mu je uspjeh bio pobjeda u Kragujevcu, srebro u Splitu.

- Bili smo svi kao jedan, kao četiri mušketira, za to vrijeme dobro opremljeni, ujednačenih istih kombinezona i boje vozila, zajedničkog i urednog boksa, uzor svima, čak su nas pitali da li smo Auto moto društvo Buzet iz Zagreba, prisjetiti će se Zvjezdan Nežić pripadnik prve generacije buzetskih automobilista.

Bijeli "fićeki" s crvenim, uokvirenim križem na krovu, po uzoru na abarth, privlačili su pažnju na svim utrkama u kojima su sudjelovali. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća automobilističke boje Buzeta branila je slavna četvorka, i uz pomoć predsjednika tadašnjeg Auto moto društva Buzet Milenka Nikolića natjecala se na kružnim i brdskim utrkama. Zvjezdan Nežić i Sergio Šverko, koji su uz pokojne Marija Poropata i Đanija Šverka, jedno od poznatijih imena auto - sporta, bili pripadnici prve generacije buzetskih automobilista, evocirali su svoja sjećanja na okruglom stolu kojeg je na temu "Počeci automobilizma u Buzetu", Zavičajni muzej Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" organizirao u sklopu nacionalne manifestacije Noć muzeja ove godine posvećenoj temi "Muzeji i sport".

Buzet imao više članova od Pule i Poreča

Milenko Nikolić podsjetio je da je Auto moto društvo Buzet tih sedamdesetih godina prošlog stoljeća imalo lepezu bogatih aktivnosti i brojalo oko 180 članova najviše u istarskoj regiji, više nego Pula ili Poreč.

- Naglasak je bio na prometnoj kulturi posebno za djecu, pa su se organizirale biciklističke vožnje spretnosti, patrole pionira u prometu i niz drugih aktivnosti, a AMD je imao i auto školu čak i taksi. To je sve stvorilo bazu da se ljudi zainteresirani za brzinski automobilizam priključe i dosta smo uspješno nastupali što je bilo čudno za tako malu sredinu, jer su se utrke vozile u udaljenim gradovima, i bio je problem prijevoza i problem financiranja, reći će Nikolić.

- Na automobilističkoj karti Europe i svijeta Buzet našao još u lipnju 1913. godine, kada su sudionici Austrijskog alpskog relija (Alpenfahrt) na etapi od Trsta do Klagenfurta dugoj oko 2.600 kilometara prošli kroz Buzet. Te godine pobijedio je James Radley iz Engleske s automobilom Rolls-Royce Silver Ghost. Zanimljivo, nakon 101 godine isti se automobil ponovno našao u Buzetu i prošao dijelom tadašnje rute. U bližoj okolici su se kasnijih godina redovito održavale auto utrke, a sljedeći podatak koji se odnosi na Buzet je taj da je Drago Počekaj ispred Automobilsko motociklističkog društva Buzet zatražio od Povjerenstva unutrašnjih poslova osiguranje utrke koja se trebala održati 8. i 9. rujna 1951. godine. Iz te daleke povijesti posebno se pamti i karting utrka na kojoj su nastupili vozači iz pet europskih zemalja, a Buzet je na automobilističkim kartama bio označen i kao priređivač ocjensko-spretnosnih vožnji za regionalno prvenstvo, rekao je voditelj Zavičajnog muzeja Saša Nikolić.

Nova generacija automobilističkih zanesenjaka

Krajem sedamdesetih godina u Buzetu se javlja nova mlada generacija automobilističkih zanesenjaka koja je nanovo započela s organizacijom automobilističkih natjecanja u sklopu "Buzetskih dana". Bili su to, kaže Saša Nikolić, najprije turistički reliji društvenog i međudruštvenog karaktera voženi u okolici Buzeta, koji su bili masovni i dostupni širem članstvu, a postupno se rađala ideja i potreba da iz toga izraste jedna velika i značajna sportska priredba. S obzirom je procijenjeno da najbolje uvjete Buzet ima upravo za organizaciju brdske utrke, toj se ideji posvetilo i najviše pažnje te je organizirana prva brdsko brzinska utrka "Buzetski dani" o kojoj je na okruglom stolu govorio Damir Rupena, tada najmlađi predsjedavajući nekog AMD-a u bivšoj državi.

Međunarodna automobilistička utrka Buzetski dani - Europsko prvenstvo brdskih autoutrka na stazi Most - Peničići ove će se godine u rujnu održati u svom 37 izdanju, a u automobilističku povjesnicu upisani su i brojni uspješni automobilisti poput Branka Bašića, Silvana Vivode, Dubravka Bošnjakovića, Žarka Baumana, Veljka Dobše… (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)