Komemoracija u buzetskom Spomen-parku (Snimila Gordana Čalić Šverko)
U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, predstavnici buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Grada Buzeta, Policijske postaje Buzet te Udruge antifašista Grada Buzeta, položili su cvijeće i zapalili svijeće kod središnjeg spomen obilježja u buzetskom Spomen-parku. Minutom šutnje odana je počast svima koji su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku.
- U Domovinskom ratu sudjelovalo je više od tisuću branitelja s područja Buzeštine, 97 posto odazvalo se na mobilizacijski poziv, dakako ne računajući dragovoljce koji su bez poziva među prvima krenuli u obranu domovine, 100 posto je bila popuna motornim vozilima, formacijskim borbenim i neborbenim sredstvima. Branitelji Buzeštine bili su raspoređeni u 28 postrojbi HV-a i policije diljem Hrvatske, od istočne Slavonije, Like do južne Dalmacije. Brojke su to koje nisu nigdje drugdje na području Hrvatske zabilježene. Ali isto tako treba znati da je više od 80 posto branitelja Buzeštine i dan danas, nakon gotovo trideset godina, bez zaslužene "Spomenice Domovinskog rata", a o prevedenim ili dodijeljenim činovima HV-a da se ne govori. Svima njima poručujemo - velika vam hvala na doprinosu, a naša zadaća je učiniti sve da se i te povijesne pogreške isprave, istaknuo je predsjednik buzetskog ogranka UDVDR-a Adam Belušić te poručio kako ovu državu nije stvorio ni pojedinac, ni partija, ni stranka, ni žuti, ni crveni, a ponajmanje crni, već narod. Narod iz ljubavi prema voljenoj grudi.
Belušić je također istaknuo kako je lijepo vidjeti i divljenja je vrijedno, da se i nakon gotovo 80 godina poštuje tradicija antifašizma, sjećanja na sve one koji su svojim životima dali veliki doprinos tijekom Drugog svjetskog rata stvorivši Hrvatsku koju su branitelji u Domovinskom ratu obranili, no na žalost, ni dan danas u onim granicama koje su nedvojbeno hrvatski teritorij.
- Posebno raduje da se sve ove udruge obilježavajući značajnu obljetnicu nalaze zajedno pred spomenicima palim borcima Drugog svjetskog rata, istaknuo je uvodno buzetski gradonačelnik Damir Kajin. Naglasio je da je prije 26 godina poražena jedna ideja amputacije Hrvatske, ideja koja je bila nakaradna, osuđena sama po sebi propalom. Ideja za koju se nisu željeli boriti ni oni koji su bili izmanipulirani i zavedeni.
- U Domovinskom ratu stradalo je 15.007 ljudi, od toga 8.257 branitelja, 5.657 civila i 1.093 nestalih. U samoj Oluji bilo je 174 poginulih i 1.100 ranjenih. Oluja je bila apsolutno legitimna, ona je bila nužna kako bi se spojila Hrvatska. Završila je s jedna strane pobjednički, a s druge strane dogodio se egzodus srpskog stanovništva, ali ja sam i za saborskom govornicom uvijek govorio da je to bio posljednji čin velikosrpske agresivne politike prema teritoriju Republike Hrvatske, istaknuo je Kajin. Naglasio je također da je Buzet dao svoj ogroman obol Domovinskom ratu. Prisjetio se svog sudjelovanja u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja tijekom koje je bio negdje na potezu između Brinja, Plitvica, Rakovice, odnosno Bihaća.
- Ono što je meni Oluja između ostalog omogućila to je da upoznam sve ratne generale, u Saboru jednoga Bobetka, Markača koji je tamo sjedio, Miljavca, Rojsa, a van Sabora Stipetića, Červenka, Čermaka, Gotovinu... Sa svima njima bio sam i ostao u prijateljskim odnosima, a uvjeravam vas da i oni imaju takav odnos i prema Buzetu i Istri, poručio je Kajin.