U povodu Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, diljem Istre prigodnim komemoracijama, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, obilježen je ovaj značajan praznik hrvatskih branitelja. Tako je delegacija Grada Poreča predvođena gradonačelnikom Lorisom Peršurićem i predsjednikom Gradskog vijeća Zoranom Rabarom položila vijence i zapalila svijeće kraj centralnog križa na gradskom groblju.

Obilježavanju su se pridružile i delegacije Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Poreč, Istarske udruge dragovoljaca Domovinskog rata, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Poreč, predstavnici Policijske postaje Poreč, te gradski vijećnici.

- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja je dan ponosa i slavlja, iako uvijek obilježen mislima na one koji više nisu s nama. Zahvaljujući braniteljima, njihovoj velikoj žrtvi i ljubavi prema domovini, danas imamo priliku graditi svoju zemlju u miru. Zato smo se okupili, kako bismo se prisjetili kako su se porečki i istarski branitelji spremno odazvali obrani domovine i taj teški ratni put prošli bez ijedne mrlje, na što smo danas svi ponosni, rekao je gradonačelnik Peršurić.

Okupljenima se u ime UDVDR-a Poreč obratio Mirko Buić, dopredsjednik Udruge i jedan od zapovjednika u "Oluji" koji je napomenuo da je prošlo već 27 godina od vojno-redarstvene akcije Oluja, kojoj se pridružilo i 1.640 Porečana. Kako je napomenuo, ovi su dani važni kako bismo se prisjetili i odali počast svima onima koji su dali svoje živote. Riječi molitve i sjećanja na sve poginule branitelje uputio je porečki župnik vikar vlč. Boško Čatlak, a okupljeni su minutom šutnje odali počast i zahvalu svim braniteljima.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja nastavilo se u Novoj Vasi na križanju prema Dekovićima, kraj spomen obilježja braniteljima Poreštine.

I gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, predsjednik buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Adam Belušić, predstavnica policijske ispostave Buzet Lorka Lerga i predsjednik Udruge antifašista grada Buzeta Edo Jerman, položili su cvijeće i zapalili svijeće u središnjem Spomen parku u Buzetu. U nazočnosti branitelja, dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, časnika i dočasnika te potpredsjednika Gradskog vijeća Vedrana Majcana i predstavnika Udruge "Josip Broz Tito" Buzet na čelu s Dragom Klarićem, minutom šutnje odana je počast svima koji su svoje živote dali za slobodnu Hrvatsku. O tom danu 5. kolovoza 1995. godine govorio je gradonačelnik Kajin i kao branitelj, aktivni sudionik Domovinskog rata.

- Bio sam zajedno sa stotinama Buzećana negdje između Plitvica i Rakovice, a dan, dva kasnije s generalom Markačem pred Bihaćem. Svi mi bili smo tamo gdje je trebalo biti, vršeći svoju građansku dužnost, poručio je Kajin.

- Oluja je bila nužnost. Nešto što se moralo dogoditi. Malo tko zna da je naš sugrađanin Edo Prodan Furt nakon Oluje promaknut u čin policijskog generala. Hrvatska je 'Olujom' vratila trećinu svog teritorija. Mi Buzećani moramo biti ponosni i na činjenicu da nitko od nas nije sudjelovao u nekom nedjelu. Rat se vodio na hrvatskoj strani. Tenkovi su u Hrvatsku dolazili iz Srbije i obrana je bila, ne samo legitimna, već i stvar nacionalnog dostojanstva, kao i samog našeg opstanka, rekao je Kajin.

Da se ne zaboravi doprinos branitelja Buzeštine u Domovinskom ratu, predsjednik buzetskog Ogranka UDVDR-a Adam Belušić naglasio je da ih je u Domovinskom ratu sudjelovalo gotovo tisuću, da se čak 98 posto ljudi odazvalo na mobilizacijski poziv, ne računajući dragovoljce koji su bez poziva, među prvima krenuli u obranu domovine. Branitelji Buzeštine bili su raspoređeni u 28 postrojbi HV-a i policije, diljem Hrvatske od istočne Slavonije, Vukovara, Like do južne Dalmacije. Brojke su to koje nisu dostignute nigdje drugdje na području Hrvatske, ali je Belušić ponovo naglasio da treba znati da je gotovo 90 posto njih dan-danas bez zaslužene Spomenice Domovinskog rata, a da se o prevedenim ili dodjeljenim činovima HV-a i ne govori, iako je većina njih obavljala dužnost i funkcije zapovjednika na ratištu.

- Zadaća je naša učiniti sve da se te pogreške isprave i eto upravo ovih dana uz svesrdnu pomoć gradonačelnika Kajina idemo u rješavanje te zadaće, rekao je Belušić.

Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Ivan Belušić, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te ostali građani, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod centralnog križa na umaškom gradskom groblju, također su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima.

- U ovakvim svečanim trenucima, kada obilježavamo jedan od najvažnijih dana naše moderne povijesti, slavimo zajedništvo, zahvalnost, nezavisnost i demokraciju. Ponizno se prisjećamo žrtava u borbi za slobodu, a upravo ta sloboda, poštenje, pravednost, socijalna osjetljivost i svakodnevno zalaganje za bolje sutra, temeljne su sastavnice domoljublja koje moramo čuvati, njegovati i prenositi budućim generacijama. Svima, prije svega braniteljima koji su dali sve svoje za Hrvatsku, svima koji su uspostavili temelje za neovisnost i slobodu, a danas nisu među nama, neka je vječna slava i spomen, naglasio je gradonačelnik Bassanese.

Vijenci su položeni i kod spomen obilježja hrvatskim braniteljima u parku Humagum. U ime branitelja predsjednik UHBDR-154. Mato Magdić podsjetio je na Domovinski rat i njegove žrtve. Ne treba zaboraviti da je s područja Bujštine u toj velikoj pobjedi sudjelovalo oko 800 ponosnih hrvatskih branitelja.

Vijenci su položeni i u Bujama, uz središnji križ na gradskom groblju. Delegaciju je predvodio bujski gradonačelnik Fabrizio Vižintin koji je naglasio da ovim činom zajednički svi građani iskazuju počast braniteljima, posebno svima koji su podnijeli žrtvu i svoje živote darovali domovini u uvjerenju da će sutra drugi živjeti bolje. Vijenci su položeni i svijeće zapaljene i kod spomenika hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u središtu Buja.

Polaganjem vijenaca na Spomen obilježju na Gradskom groblju i u Parku hrvatskih branitelja Domovinskog rata kod skulpture Petra Dolića "Vrata u bolji život", i u Labinu je prigodno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. O značaju oslobodilačke vojne operacije "Oluja" za sudbinu Hrvatske govorio je umirovljeni brigadir HV-a Davor Gregorović koji je bio ratni pomoćnik zapovjednika 119. brigade Hrvatske vojske. Istaknuo je, između ostalog, da je u kolovozu 1995. Hrvatska uspješno privodila kraju jedno dramatično razdoblje svoje povijesti započeto oružanom pobunom Srba u Hrvatskoj i terorističkim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990. kao uvodom u otvorenu agresiju na Hrvatsku od strane Srbije i JNA.

- Nedvojbeno se može reći da je o ishodu 'Oluje' ovisio opstanak Hrvatske u međunarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te vojne operacije za teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske imao kobne i trajne posljedice. Danas, 27 godina nakon pobjede Hrvatske vojske i policije, teško je i zamisliti svu dramatičnost odluke o pokretanju 'Oluje' s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad više ne bi dobila priliku da trećinu svog okupiranog teritorija vrati u svoj ustavno-pravni poredak. Danas se vrlo često 'Oluju' prikazuje kao operaciju bez pogreške što nikako ne može biti točno, ponajviše zbog mlade hrvatske vojske koja je formirana u krajnjoj potrebi, bez dostatnog vremena za izobrazbu i obuku vojnika, dočasnika i časnika, jednako kao i zbog nedostatka ključnog strategijskog naoružanja, kratkog roka za njenu operativnu provedbu i realizaciju strateških ciljeva na ratištu te nedostatka potpore međunarodne zajednice, rekao je između ostaloga Gregorović, istaknuvši da je u 'Oluji' oslobođeno više od 11 tisuća četvornih kilometara čime je omogućen povratak više od 250 tisuća hrvatskih prognanika.

- Kada se sjetimo tih vremena, tog ljeta '90. godine i balvan revolucije, pa '91. i otvorenih topničkih napada na civile u cijeloj Hrvatskoj pa do '95. i konac, oslobađanja cijele Hrvatske, možemo zaključiti da su naši ljudi pokazali svijest, razum, hrabrost i domoljublje, krenuli i preko noći postali vojnici. Prikazali su zavidnu disciplinu i moral. Zato smo ponosni na našu 3. bojnu i cijelu 119. brigadu, sve one koji su bili na ličkom ratištu gdje nisu napravili nijedan krivi potez, nisu ostavili nijedni mrlju na svojem ratnom putu, rekao je gradonačelnik Valter Glavičić te poručio da se vrijednosti i istina o Domovinskom ratu moraju prenositi na mlađe generacije. Na kraju je labinska pjesnikinja Neda Milenkovski recitirala svoju domoljubnu pjesmu koja je uvrštena među najljepše pjesme o domovini i Domovinskom ratu.

- Stojimo danas ispred križa da bi se ponosno poklonili svima koji su žrtvovali svoje živote u Domovinskom ratu u vjeri da će se sutra živjeti bolje u samostalnoj državi Hrvatskoj. Naša je ljudska dužnost odati im zavrjeđenu počast i s velikim pijetetom se prisjetiti patnji i stradanja kroz koje su herojski prolazili te u novoj hrvatskoj stvarnosti zajedno davati sve od sebe da se te strahote ne ponove, kazao je uvodno Anteo Milos gradonačelnik Novigrada ispred centralnog križa na novigradskom groblju, na dan kada je prije 27 godina započela vojno-redarstvena operacija "Oluja".

- Upravo ovakav raznolik skup potvrđuje da je moguć zajednički rad i suradnja na prosperitetu grada i da to nije puka parola, već iskreni izraz razumijevanja i poštovanja učen i usvajan kroz povijest, a kojega u Novigradu zajednički njegujemo već dugi niz godina, napomenuo je za kraj Milos.

Svečarski nadahnutim govorom skupu se obratio i predsjednik UHDBR-154. Bujštine Mato Magdić, evocirajući nezaboravne uspomene na najveću hrvatsku pobjedu izvojevanu 5. kolovoza 1995. te podizanje hrvatskog barjaka na kninskoj tvrđavi.

- Uz božju pomoć hrvatska vojska oslobodila je svaki centimetar hrvatskog teritorija i omogućila Hrvatima i svim državljanima Hrvatske da slobodno i demokratski biraju vlast u hrvatskoj državi. Pobijedili smo i taj ponosni osjećaj pobjede zauvijek nosimo u sebi i imamo ga pravo uvijek iznositi. Slavna vojno-redarstvena operacija 'Oluja' bila je oslobodilačka, veličanstvena, humana, vojnički besprijekorno planirana i izvedena, čista, časna vojna operacija kojom je spriječeno odcjepljenje hrvatskog teritorija i pripajanje naših krajeva zamišljenoj Velikoj Srbiji. Nemamo pravo zaboraviti agresiju, zločine, žrtve i razaranja. U našoj se lokalnoj zajednici daje važan doprinos hrvatskim braniteljima u obrani i oslobađanju naše domovine, a za svako kvalitetno i osmišljeno djelovanje kroz braniteljske udruge, dobivamo potporu zajednice, energično je zborio Magdić pozvavši prisutne da istaknu hrvatske zastave na svoje domove i dostojanstveno proslave sutrašnji dan, kolokvijalno i naširoko u vojnim krugovima poznat kao Dan Oluje.

Povezane vijesti

• Dnevnik jednog ratnika: "DEČKI, SADA ULAZITE U VIJETNAM!"
• OBILJEŽEN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA: U Domovinskom ratu sudjelovalo je više od tisuću branitelja s područja Buzeštine
• PULSKI BORCI PRISJETILI SU SE KOLOVOZA 1995.: "Okupili smo se u Štinjanu i autobusima kao samostalni dragovoljački vod pri 119. brigadi krenuli prema Križpolju gdje su već GORJELI NEBO I ZEMLJA"