Radovi u Valbandonu (snimio M. MIJOŠEK)
"Parcelu sam prodao i više nisam njen vlasnik. Nije zabranjeno prodavati zemlju, to su mi omogućili hrvatski zakoni. Prodavao sam tu česticu osam godina i čekao sam tko će mi ponuditi veću cijenu. S druge strane, bio je odvjetnik koji je zastupao kupce. Ne znam što se događalo kasnije, jutros sam kupio Glas Istre i čitao o tome. Nije više moja briga što će oni raditi", kazao nam je Andrea Rudan, jedini dosadašnji vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Valbandonu, koje se nalazi na iznimno atraktivnoj lokaciji praktički nekoliko metara od morske obale, gdje je 18 slovenskih državljana uspostavilo pravo plodouživanja, kao oblik prikrivene prodaje, za što su platili ukupno 267.330 eura, odnosno 38 eura po kvadratu.
Nemala je to svota obzirom da se katastarski radi tek o poljoprivrednom zemljištu koje, međutim, nakon ovotjednog svakodnevnog nasipavanja i poravnavanja terena, više nalikuje na gradilište na kojem će se u konačnici vjerojatno postaviti određeni smještajni objekti. Po svemu sudeći, nakon što ga se na ovaj način poravna, teren gubi svoju primarnu i, zasad, jedinu funkciju.
Ne treba zaboraviti da za takve objekte, kojima istarska obala odavno obiluje, ne postoji ni adekvatna infrastruktura. Najžalosnije je što se sakaćenje prirode, unatoč brojim inicijativama i apelima lokalnih političara, i dalje nastavlja. Osim što se devastira priroda i prostor uz more, sve se to odvija mimo zakona i lokalnih prostorno-planskih rješenja. Inače, ta se nekretnina u Valbandonu, sukladno prostorno planskoj dokumentaciji, nalazi izvan građevinskog područja, dijelom u području ostalog obradivog tla, a dijelom u području izvora vode i njegovog kraćeg površinskog toka.
Prema ugovoru o zasnivanju založnog prava i doživotnog plodouživanja, svaki od tih 18 Slovenaca uplatio je iznos u rasponu od 13 do 28 tisuća eura, čime su praktički kupili svoj dio parcele, te stvorili uvjete za sljedeći logičan korak - eventualno parceliranje te poljoprivredne zemlje, koje je još uvijek moguće iako će se uskoro takvo što zakonom zabraniti. Ne treba napominjati koji je najveći razlog takvih neminovnih promjena. Naime, tako male parcele, koje se dobiju kao rezultat cijepanja, jednostavno nisu pogodne za poljoprivredu.
Može se prilično precizno pretpostaviti i što će se dogoditi nakon, a možda i prije, same parcelacije. Vlasnici tog zemljišta, za što smo dobili i potvrdu iz neslužbenih izvora, planiraju potencijalno postavljanje montažnih kućica, takozvanih mobile homeov", poput onih u kampovima. Njihov je konačni plan, po dobrom poznatom obrascu, da u njima borave ili da ih iznajmljuju, što je, naravno, posve nelegalno.
"Novi se vlasnici tog zemljišta ponašaju bezvezno, ti su radovi (nasipavanje građevinskog materijala, op.n.) počeli nedugo nakon nove godine, a sama takva prikrivena prodaja je van pameti. Krivica je najprije na ljudima koji su zemljište prodali, a oni koji su ga kupili se još nisu uknjižili. Također, trebalo bi priupitati i odvjetnike koji su radili takve ugovore. I oni moraju snositi neku odgovornost. Sada je na institucijama da odrade svoj posao. Mi smo poslali komunalne redare da prvo provjere nasipavanje zemlje", kaže načelnik Fažane Radomir Korać i ističe da je, općenito, velika šteta što postoji mogućnost parceliranja poljoprivrednog zemljišta.
Radomir Korać
Usput, kada je riječ o spornoj parcelaciji poljoprivrednog zemljišta, valja ponoviti da su po tom pitanju u tijeku izmjene zakona kojima se predviđa zabrana parcelacije poljoprivrednog zemljišta na manjim kvadraturama. No, ta je sporna praksa još uvijek moguća, pa nije pogrešno pretpostaviti da akteri ove priče žele uhvatiti zadnju priliku i posljednji val te mogućnosti.
Osim što se u ovom slučaju radi o već utabanom načinu prikrivene prodaje preko drugih pravnih instrumenata, kao što je doživotno plodouživanje, ovim je činom u Valbandonu uvelike zaobiđen i izigran moratorij na prodaju državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta koji je još uvijek na snazi. Obzirom da prema tom desetogodišnjem moratoriju strani državljani ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, i to do polovice sljedeće godine, slovenski su državljani u dogovoru s pravnim zastupnikom vlasnika zemljišta u Valbandonu, a po svemu sudeći uz pomoć odvjetnika kupaca, pronašli model kako zaobići moratorij, koji inače služi kao zaštitni mehanizam uspostavljen upravo radi suzbijanja takvih aktivnosti.
Valja podsjetiti da razlozi uspostave takvog moratorija leže u vrlo jasnim rizicima kojima bi, po naglom otvaranju tržišta, rasprodaja poljoprivrednih parcela kupovno jačim stranim državljanima djelovala pogubno za hrvatsku poljoprivredu. Također, vjerojatno se željela suzbiti i mogućnost masovne kupovine, pa parceliranje i bespravno korištenje takvih zemljišta nadomak mora. No, otvara se pitanje što će se tek zbivati nakon 30. lipnja 2023., kada će i fizičke osobe iz drugih zemalja moći neometano kupovati takvo, relativno jeftino, zemljište.
Kako bilo, očito se na ovom spornom terenu u Valbandonu priprema sudbina po već poznatom obrascu kada je riječ o poljoprivrednim parcelama na moru - nasipaj, poravnaj, parceliraj, prodaj, iznajmi i zaradi! U skladu s dosadašnjom praksom može se očekivati da će, po isteku moratorija, svih 18 plodouživalaca ubrzo postati vlasnici. Do tada, nije isključeno da će oni na poljoprivrednom zemljištu, koje je trenutno gradilište, staviti svoje privremene montažne objekte u kojima namjeravaju ljetovati. Suvišno je isticati da takve gradnje ne pridonose ničemu. Konkretno, njihovi vlasnici ne plaćaju nikakve naknade, poput onih komunalnih, a masovno zagađuju okoliš, prvenstveno otpadom.