"Nemam što reći, sve znate, znate kako to ide, parcele su napravljene, a mi više nismo vlasnici i nemamo ništa s time", kaže nam geodet Bojan Mlatac, vlasnik tvrtke Geomatika, koja se inače bavi inženjersko-geodetskim poslovima, na naš upit kako je tekla parcelacija velikog poljoprivrednog zemljišta na području Ševa kraj Šišana, koje je on kupio, raskomadao i potom preprodao.

Na pitanje je li štogod zaradio kaže da "vjerojatno nešto je", no nije rekao koliko.

Kada smo ga upitali nije li se bojao da će na tom prostoru doći do pravog malog improviziranog i nelegalnog zaseoka s nastambama različitih vrsta, otresito je odgovorio da to uopće nema veze s njim. "Kakvo je to pitanje, nemojte me takve stvari pitati", objasnio je Mlatac.

Na toj lokaciji u općini Medulin, naime, trenutno ima svega, od starih kamperica do modernih i velikih montažnih kuća, pa se po izgledu tih objekata može pretpostaviti da nisu svi vlasnici iste financijske moći. Uglavnom su to omanje čestice, kojih ima preko 60, a velike su 450 do 500 kvadrata. Takve su parcele poznate kao "crveni kvadratići", budući da ih je lako uočiti već iz letimičnog pogleda u katastarski preglednik. Ako je suditi po oglasima za te nekretnine, vidljivo je da se jedna čestica prodavala po otprilike 50 tisuća kuna, što bi značilo da je vlasnik, ako ih je prodao po toj cijeni, a ima ih 60, vjerojatno zaradio gotovo tri milijuna kuna.

Ovako to izgleda kad se poljoprivredno zemljište - izmrvi

U vlasničkim listovima među kupcima nema stranaca; mahom se radi o domaćim ljudima. No, tko god oni bili, svi imaju jedan zajednički element - namjerno krše hrvatske zakone, svjesni da potencijalno za to nikada neće odgovarati. Mnogi okolni mještani se pribojavaju, a sudeći po dosadašnjoj praksi ta je bojazan i opravdana, da je sljedeći korak, pa i cilj tog mešetarenja, upravo bespravna gradnja. Štoviše, neki od tih objekata imaju i betonirane terase. Jesu li ispod njih septičke jame, teško je reći, ali se logično nameće to pitanje.

Ova priča zvuči kao dobro poznati istarski san o kokošarenju vrlo vrijednim poljoprivrednim zemljištem na moru, čak višestruko skupljim od onog u Slavoniji, vjerojatno upravo zbog ovakvih zlatnih prilika. Naravno, kriv je, prije svega, krnji zakon o poljoprivrednom zemljištu, čije izmjene koje su u tijeku idu prema zabrani njegove parcelacije na manjim kvadraturama do određene površine, da bi se spriječilo upravo ovakvo uništavanje prostora i okoliša kao što je slučaj u Ševama. Ali i na Kamenjaku, Valturi, Ližnjanu, Fažani…

Inače, čitavo to područje oko Ševa, kao i mnoga druga, od Umaga do Rapca, krcato je nizom sličnih manjih građevina - starijih drvenih baraka, kamp kućica ili pak modernijih bungalova, ali i pravih sazidanih i uređenih kuća. Neke od njih vlasnici su uspjeli legalizirati i pretvorili ih u moderne manje ljetnikovce ili pak stalno mjesto prebivališta.

Valja istaknuti da je taj zakon, odnosno njegove nadolazeće izmjene, u Saboru spojio naizgled nespojivo - HDZ i IDS - dvije uglavnom suprotstavljene političke opcije koje po pitanju mešetarenja poljoprivrednim zemljištem djeluju unisono, s ciljem zaustavljanja bespravne gradnje. Međutim, očito ta borba nije uspjela smiriti sveprisutnu ljudsku pohlepu, pa razni špekulanti i dalje hvataju zadnje prilike za brzu zaradu. Osim toga, indirektni krivci što je takvo uništavanje uzelo maha su i odvjetnici, javni bilježnici, razne inspekcije te, naravno, sami prodavatelji, pa naposljetku i kupci s lošim namjerama. Ovi potonji se valjda nadaju još jednom valu legalizacije.

Jedna lijepa građevina ma poljoprivrednom zemljištu

Kupi jeftino, skicom ucrtaj parcele i putove, pa parceliraj, potom prodaj skuplje, naposljetku zaradi, a što će biti nakon toga - "nije moj problem". Naravno, problema ne bi ni bilo kada bi se novi vlasnici zaista i bavili poljoprivredom, sektorom kojeg i Hrvatska i Europska unija zajedničkim snagama nastoje revitalizirati, a kojoj je zemljište i namijenjeno.

Međutim, oni se gotovo uvijek, što potvrđuje višedesetljetna praksa, bave nelegalnim stanovanjem, neevidentiranim ljetovanjem, proizvodnjom viška smeća, zloupotrebom poljoprivrednog zemljišta, koje raznim postupcima i intervencijama postaje praktički turističko, iako to nije riješeno odredbama prostornih planova, pa je tako legitimno upitati se čemu uopće služe prostorni planovi. Ne treba ni spominjati da ti privremeni neevidentirani stanovnici Medulina, najturističkije i najbogatije općine u Hrvatskoj, moraju negdje baciti smeće, otići na nuždu, oprati suđe, parkirati automobil, no znamo da za takve objekte i lokacije ne postoji adekvatna infrastruktura.

Za kraj, treba reći, odnosno upozoriti, da će nakon 30. lipnja 2023. i stranci moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj jer se moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i tvrtkama više neće moći produžiti. Iz ovog slučaja u Ševama, ali i mnogih drugih, evidentno je da se često zaobilaze jasno zadana pravila pa se, primjerice, spomenuti moratorij koji je uveden iz dobrih razloga - jednostavno ignorira. Pitanje je što će biti kada njega više ne bude, a zakonodavac još nije, iz ovog ili onog razloga, zabranio podivljalo parceliranje velikih poljoprivrednih parcela.

Povezane vijesti

• Općina Medulin se boji da će država staviti ruku na njezine kampove. Žele da turističko zemljište dobije STATUS SLIČAN KAMENJAKU
• TEŠKA NESREĆA U ŠEVAMA: Muškarac pijan hodao po cesti, POGAZILA GA ŽENA S GOLFOM
• SLUČAJ "OTETOG" ZEMLJIŠTA U MEDULINU: "San pensa da će mi biti lakše riješiti kakav problem ako se pojavi dok san još na nikoj političkoj poziciji", napisao je Damir Demarin Suzani Vidas Karoli. DONOSIMO OSTATAK PISMA I JOŠ BROJNE ZANIMLJIVOSTI