Prvi poglavar Katoličke crkve koji je posjetio hrvatske krajeve bio je srednjevjekovni papa Aleksandar III. Dogodilo se to 13. ožujka 1177. godine kada se Papa zbog nevremena, dok je bio na putu od Rima do Venecije, zaustavio na Palagruži i Visu, te Zadar gdje je veličanstveno dočekan.

Papa Aleksandar III na bijelom konju ulazi u Zadar

Papa Aleksandar III. u Rovinjštini

Prema rimskom običaju, pripremljen je za papu bijeli konj, poveden je u povorci gradom uz pjevanje lauda i kantika na hrvatskom jeziku. Papu je sa svim počastima primio zadarski nadbiskup Lampridije, a sveti otac pomolio se nad grobom sv. Stošije u zadarskoj prvostolnici. O tome svjedoči i spomenploča, postavljena 1822. godine, za talijanske okupacije bila je skinuta, pa ponovno vraćena.

Zapisano je da je papa Aleksandar III. posjetio i Rab, gdje je posvetio katedralu Uznesenja Marijina, a prema legende, ploveći iz Venecije za Anconu, zaustavio se u Vrsaru tri dana. Navodno je služio misu u crkvi Sv. Damjana u blizini mora kod Paluda, te da je nekoliko dana proveo u samostanu kraj crkve Svete Marije Velike kraj Bala, koja je u narodu poznata kao Madonna alta ili Santa Maria di Valle.

Papa Aleksandar III. bio je poglavar Katoličke crkve od 1159. do 1181. godine.

Crkva u Taru posvećena papi Piju VII.

Poslije smrti nesretnog pape Pia VI. (+1799.), konklava sazvana u Veneciji, 14. ožujka 1800. godine, uzdiže na papinski tron njegova rođaka kardinala Gregorija Luigija Barnabu Chiaramentija, koji je uzeo ime Pio VII. Novi papa u lipnju isplovljava francuskim ratnim brodom "Bellona" iz Venecije na putu u Rim. Drugog dana plovidbe brod se 13. lipnja 1800. usidrio pred istarskom obalom. Jako jugo primorao je brod i putnike skloniti u mirnu luku.

Tu su Papu posjetili članovi kaptola iz Novigrada, Buja i Poreča, te okolno pučanstvo. Papinskom ispravom od 11. prosinca 1801. godine grožnjanski župnik dobio je povlasticu kojom je proglašen kanonikom i nadsvećenikom, a dvojica njegovih kapelana kanonicima.

U spomen na papina boravka u Tarskoj vali, početkom 19. stoljeća, obnovljena je i proširena župna crkva Sv. Martina u Taru. Tada je na njen zabat postavljen kameni natpis na latinskom na kojem piše da je "Njegova Svetost papa Pio VII. bio u Tarskoj vali 13. i 14. lipnja 1800".

Papa Pio VII., rođen u Ceseni 1740., preminuo u Rimu 1823. godine, bio je benediktinac, tivolski biskup, imolski nadbiskup i kardinal (1785.). Sklopio je konkordat s Francuskom i potvrdio Napoleona za cara, a potom doživio francusku okupaciju Rima (1808.), ukidanje Papinske Države (1809.), ali i njezino obnavljanje (1814.).

Župna crkva Sv. Martina u Taru koja na pročelju ima natpis o posjetu pape

Nesretni papa Pio VI.

Sudbina njegova prethodnika, pape Pija VI., bila je neizvjesna. Preminuo je u kolovozu 1799. godine, zarobljen u gradiću Valence u Francuskoj tijekom Revolucije. Zanimljivo je da je papa Pio VI. vladao najduže od svih papa do tada, pune 24 i pol godine.

Rođen je u Italiji kao grof Giovanni Angelo Braschi i postao je papom u doba kad je Sveta Stolica bila pod jakim pritiskom prosvjetiteljskih vladara koji su joj željeli ograničiti vlast. Primjerice, kad je habsburški car Josip II., sin Marije Terezije, uvodio silne promjene u državi zatvaranjem samostana, Pio VI. osobno je doputovao u Beč da pokuša razuvjeriti cara. Međutim, to mu nije uspjelo.

Kad je izbila Francuska revolucija, papa je nastojao kompenzirati njenu djelatnost usmjerenu protiv Crkve. Francuska je vojska pod vodstvom Napoleona Bonapartea, tada generala, prodrla u Italiju, porazila papinske vojne jedinice, a kasnije i zauzela grad Rim. Željeli su prisiliti papu da se odrekne vlasti nad Papinskom Državom, a kad je on to odbio, stavili su ga u zarobljeništvo.

Sproveden je isprva u Sienu i Certosu u Toskani, a kasnije je prebačen preko Parme, Piacenze, Torina i Grenoblea u zatvore u Francuskoj. Na kraju je zatočen u francuskom gradiću Valence, na obali rijeke Rhone, stotinjak kilometara južno od Lyona. Gradić Valence slavan je po tome što je davno prije Cesare Borgia nosio titulu vojvode od Valencea (Valentina) nazvanu po tom gradu (zato su Cesarea Borgiju skraćeno zvali Valentino). Danas tu titulu nosi princ od Monaka.

Svega šest tjedana nakon dolaska u Valence, papa je umro. Nastao je problem u Katoličkoj crkvi, jer je Rim bio pod francuskom okupacijom, pa nije bilo moguće u njemu održati izbor novog pape. Kardinali su se stoga sastali u Veneciji, jer je navodno postojala odredba da se u slučaju da je Rim nedostupan, konklava održi u gradu iz kojeg potječe najveći broj kardinala.

To je bio prvi put od 1417. godine da je izbor pape održan izvan Rima. Kardinali su se sastali u samostanu San Giorgio Maggiore u Veneciji, na otočiću koji se vidi ravno nasuprot duždevoj palači. Izabran je kardinal Chiaramonti – papa Pio VII., a budući da je sva oprema bila u Rimu, novi je papa morao biti okrunjen tijarom izrađenom iz papira.

Kada je papa Pio VI. preminuo, Jean-Louis Chauveau, gradski službenik u Valenceu, poslao je izvješće Direktoriju "o smrti rečenog Giovannija Angela Braschija, koji je obavljao dužnost pape", te objavio "da je pokojni Papa bio posljednji".

Vlasti nisu odobrile pokop dostojan Papi, sahranjen je na mjesnom groblju.

Pape u Hrvatskoj

Ivan Pavao II. tri puta među nama

Nedavno preminuli papa Franjo za vrijeme svoga trinaestogodišnjeg pontifikata nije bio u apostolskom posjetu Hrvatskoj. Svojedobno je predsjednica Hrvatske pozvala papu u posjet Hrvatskoj, što je papa i prihvatio, ali posjet nije ostvaren.

Od bivših "jugo" republika, papa Franjo posjetio je 6. lipnja 2015. godine Bosnu i Hercegovinu. S brojnom vatikanskom delegacijom zrakoplov je sletio na sarajevski aerodrom. Papu su dočekali višečlana delegacija predvođena članom Predsjedništva BiH, nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem i apostolskim nuncijem Luigijem Pezzutom.

Na dočeku je bilo i 144 mališana u narodnim nošnjama iz cijele BiH. Nakon toga papa odlazi pred zgradu Predsjedništva BiH gdje su nakon intoniranja himni Vatikana i BiH održani službeni razgovori. Nakon puštanja bijelih golubica papa je ušao u papamobil i krenuo prema Koševu gdje ga je dočekalo oko 70.000 vjernika.

Prije svete mise gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić predao je papi Franji Ključ grada Sarajeva.

Nakon mise i ručka, papa je otišao u katedralu Srca Isusova. U katedrali se susreo s brojnim svećenicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima te održao prigodan govor. Nakon toga uslijedio je odlazak prema Franjevačkom međunarodnom studentskom centru gdje je održan ekumenski i međureligijski susret.

Prije susreta s mladima otkrio spomen-ploču u čast Ivana Pavla II. Sa sarajevske zračne luke poletio je predvečer prema Rimu.

Prethodnici pape Franje pohodili su Hrvatsku.

Pokojni papa Ivan Pavao II. Hrvatsku je posjetio tri puta. Prvi put u Hrvatsku je doputovao još dok su ratne rane bile još svježe. Bilo je to 10. rujna 1994. godine, a tada je stigao kao "hodočasnik pomirenja".

Papa je tada uputio poziv na pomirenje i mir. Istaknuo je kako je nužno promicati kulturu mira nadahnutu osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti. Na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna, na kojem se okupilo oko milijun ljudi, Papa je poručio:

- Sadašnje tragične podjele i napetosti ne smiju biti uzrokom zaborava da mnogi elementi ujedinjuju narode koji su danas u ratu. I zato je hitno i nužno skupiti sve ono što ujedinjuje i time graditi nove perspektive bratske solidarnosti - rekao je Papa u svom govoru.

Drugi pohod Ivana Pavla II. bio je od 2. do 4. listopada 1998. godine. Imao je posebno povijesno značenje zbog proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženim. Proglasio ga je blaženim u nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici, u kojem se okupilo više od 500.000 vjernika. Drugoga dana Papu su dočekali u najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu. Na kraju je Papa zajedno s mladima otpjevao pjesmu "Rajska Djevo Kraljice Hrvata".

Papa Ivan Pavao II. na svoj jubilarni 100. apostolski pohod, odnosno na treći pohod Hrvatskoj došao 5. lipnja 2003. godine. Sletio je na krčki aerodrom, a do riječke luke doplovio katamaranom "Judita".

Tada je posjetio Dubrovnik, Osijek, Đakovo, Zadar i Rijeku. Rijeka mu je bila baza. U riječkoj Teologiji pet je noći noćio, u jutarnjim satima odlazio u posjet ostalim hrvatskim gradovima i predvečer se vraćao.

Na riječkoj Delti papa Ivan Pavao II. u nedjelju, 8. lipnja, na Duhove, održano je pred velikim brojem vjernika misno slavlje.

Papa Benedikt XVI. na zagrebačkom hipodromu

Papa Benedikt XVI. bio je u dvodnevnom pohodu Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja 2011. godine. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, obratio se predstavnicima političkog, kulturnog, javnog i vjerskog života, označivši savjest kao temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj, tako i na nadnacionalnoj razini. Molitveno bdijenje održano je na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića na kojem je sudjelovalo oko 30 tisuća mladih iz Hrvatske i susjednih država.

Središnji događaj proslave bila je misa koju je pred više do 300 tisuća vjernika predvodio Papa na zagrebačkom hipodromu.

Povezane vijesti

• "Istra, lav i orao" u potpuno inovativnom postavu
• Papa pozvao sve da prime po jednu izbjegličku obitelj
• SAD: Uhićen mladić koji je planirao atentat na Papu